BEOGRAD – Dok traje praznična euforija, još ne osjećamo posljedice decembarske potrošnje. Kada dođe januar, suočavamo se sa stanjem u novčaniku ili na računu.
Često, i dok provlačimo karticu, podsvjesno pratimo saldo, ali se tješimo da se „živi samo jednom“. Poslije praznika postavljamo sebi pitanje kako biti disciplinovan u potrošnji, kako urediti kućni budžet, izbjeći impulsivnu kupovinu i prestati živjeti iz mjeseca u mjesec na ivici minusa. Januar može biti prilika za novi početak i bolju finansijsku disciplinu.
Dušan Uzelac, finansijski savjetnik i urednik portala Kamatica, objašnjava da se ljudi često zadužuju pred praznike jer finansijske odluke imaju odloženo dejstvo.
“Zadužujemo se ne samo zbog praznika, već i zbog ljetovanja ili propuštenih finansijskih planova ranije tokom godine. Finansijska odgovornost je neprenosiva – niko drugi ne može biti odgovoran za vaše finansije. Prodavci često koriste marketinški narativ da „uštedimo potrošnjom“, što je zabluda, ušteda ne dolazi kroz trošenje. Praznična potrošnja utiče na kućni budžet i često nas stavlja u „začarani krug kredita“. Kredit sam po sebi nije loš i može biti alat za kratkoročne ciljeve. Problem nastaje kada se kredit koristi kao nadoknada za loše finansijske navike; u tom slučaju javlja se ciklus refinansiranja, žongliranja karticama i minusa“, kaže Uzelac.
On naglašava da promjena dolazi tek kada nas situacija dovoljno „nervira“ da preispitamo svoje navike.
Decembar ne stvara problem sam po sebi, već su problem navike tokom cijele godine. Oni koji tokom godine imaju finansijsku disciplinu neće imati problema u decembru.
Motivacija, poput novogodišnjih odluka, kratkog je vijeka; stvarna promjena zahtijeva tri stvari: drastičnu promjenu u životu, promjenu okruženja ili male korake u navikama.
Kako da uštedite tokom praznika? Uzelac otkriva u čemu svi griješimo.
“Prvi korak ka finansijskoj disciplini je razumijevanje s čim raspolažemo – koliko imamo, koliko nemamo i koliko nam nedostaje. Mjesečni budžet ne mora biti komplikovan: dovoljno je napraviti „prvu vagu“ i pratiti godišnji ciklus troškova (ljetovanja, registracija vozila, praznici). Predviđanje i budžetiranje ovih troškova pomaže da se izbjegne zamka decembarske potrošnje. Definisanje cilja štednje, poput deset odsto prihoda mjesečno, može biti preporuka, ali svako mora primijeniti promjenu prema svom ponašanju“, otkriva Uzelac.
Urednik Kamatice naglašava da finansijska disciplina nema veze sa visinom plate – znanje o novcu važnije je od samog njegovog posjedovanja.
“Oni koji znaju da upravljaju novcem obično ga i imaju, dok oni koji imaju novac, ali ne znaju da njime upravljaju, često ostaju bez njega. Nekretnine se tradicionalno smatraju sigurnom investicijom zbog povjerenja i prethodnih finansijskih iskustava. Ljudi manje vjeruju berzi ili investicionim fondovima, iako su to kvalitetne opcije, dok nekretnine pružaju osjećaj sigurnosti. Beton i cigla su se profilisali kao nešto što nikad ne može da vas iznevjeri. U projektu „Investiram na kvadrat“ upravo smo pokrenuli ljude koji su zainteresovani za tu priču, baš zato što na drugim mjestima nemaju neki nivo povjerenja“, kaže on.
Na kraju, Uzelac smatra da je najvažnija navika koju treba usvojiti od 1. januara – ne trošite sve što imate. Ostavite dio plate, recimo pet odsto, kao rezervu. To je dovoljno da se postigne finansijska stabilnost. Kamatica