SOFIJA – Ulaskom Bugarske u evrozonu, koji je planiran za 1. januar 2026. godine, jedna evropska valuta uskoro će otići u istoriju – bugarski lev.
Time će se nastaviti proces koji traje više od dvije decenije i koji je iz temelja promijenio monetarnu mapu Evrope, piše BiznisInfo.ba.
Ali koliko je valuta do sada zaista nestalo zbog eura?
Kako je sve počelo: uvođenje evra
Euro je uveden kao obračunska valuta 1999. godine, dok su novčanice i kovanice ušle u upotrebu 2002. godine. Tada je došlo do najveće monetarne promjene u modernoj evropskoj historiji.
U prvoj fazi, euro je zamijenio čak 12 nacionalnih valuta: njemačka marka, francuski franak, italijanska lira, španska peseta, austrijski šiling, belgijski franak, nizozemski gulden, portugalski eskudo, finska marka, irska funta, luksemburški franak, grčka drahma.
Od tog trenutka, ove valute su prestale postojati kao zakonsko sredstvo plaćanja.
Širenje eurozone: koje su valute nestale kasnije
Nakon 2002. godine, evrozoni su se postupno pridruživale nove zemlje, a njihove nacionalne valute odlazile su u istoriju:
Slovenija – tolar (2007), Kipar – kiparska funta (2008), Malta – malteška lira (2008), Slovačka – kruna (2009), Estonija – kruna (2011), Letonija – lats (2014), Litvanija – litas (2015), Hrvatska – kuna (2023), a Bugarska je sljedeća na listi.
Bugarska je naredna zemlja koja će se pridružiti eurozoni. Planirano je da 1. januara 2026. godine bugarski lev prestane biti zvanična valuta, a zamijeni ga evro.
Time će bugarski lev postati 21. nacionalna valuta koja je nestala zbog uvođenja evra.
Bugarska već godinama ima fiksni kurs leva prema evru, pa se prelazak smatra tehnički manje zahtjevnim u odnosu na ranije primjere.
Koliko je valuta do sada nestalo?
Ako se uključi i Bugarska, broj izgleda ovako: 12 valuta je ukinuto 2002. godine, osam između 2007. i 2023. u jedna će nestati 2026. godine, sve ukupno 21.
Poseban slučaj: Crna Gora i Kosovo
Crna Gora i Kosovo* imaju poseban status. Iako nisu članice EU niti evrozone, obje koriste evro kao zvaničnu valutu.
Prvo su napustile domaće valute i uvele njemačku marku, nakon njenog ukidanja 2002. godine, prešle su na evro ali bez formalnog odobrenja EU.
Važno je naglasiti da ove dvije države nemaju pravo odlučivanja u ECB-u, ne mogu štampati novac, ne učestvuju u monetarnoj politici a evro koriste jednostrano.
Ovaj model se naziva jednostrana evroizacija i EU ga toleriše, ali ne smatra punopravnim članstvom u evrozoni.
Zaključak: Projekt koji je promijenio Evropu
Uvođenje evra je dovelo do nestanka više od dvadeset evropskih valuta, što predstavlja jednu od najvećih monetarnih transformacija u savremenoj historiji.
S Bugarskom kao narednom članicom, evrozona se i dalje širi, dok neke zemlje – poput Crne Gore i Kosova – koriste evro bez formalnog članstva.
Jedno je sigurno: evro je danas daleko više od valute – on je politički i ekonomski projekat koji je trajno promijenio Evropu. biznisinfo.ba

