BEOGRAD – Dvije milijarde evra! Za toliko je uvećano bogatstvo 100 najbogatijih ljudi u regionu za godinu dana. Po rastu bogatstva regionalni biznismeni prate svjetski trend – Forbes kaže da je za isti period bogatstvo najbogatijih 3.028 biznismena, investitora i nasljednika uvećano za dva biliona.
Iako je kriza, bogatiji su još bogatiji. Iako je kriza, najveći broj kompanija u regionu raste više nego što pada. I ova Nedeljnikova Lista 100 najbogatijih u regionu, koju smo radili s vodećim medijima u regionu, potvrđuje tezu da su velike kompanije anticiklične, da rastu u krizi. Veliki sistemi su robustni i dokazali su da su otporni na krizu. A ta riječ je poslije pandemije postala ključna u poslovnoj filozofiji. Značajnija od rasta. Jedan veliki biznismen iz Srbije svojevremeno je uporedio svoju kompaniju sa dobro opremljenim supertankerom kod Ognjene zemlje koji ni oluja ni veliki talasi (kriza) ne mogu da natjeraju da promijeni pravac.
Džambić, Stanić i Ćorluka među prvih 50
Nije, međutim, baš sve u našem regionu isto kao u razvijenom svijetu. Na primjer, visokotehnološke kompanije koje su prethodne dvije-tri godine predvodile listu 100 najbogatijih sada su u blagom padu. Iako je Srbiju zahvatila velika politička i ekonomska kriza, na Listi 100 najbogatijih najviše je (48) poslovnih ljudi iz Srbije. Poslije dvogodišnje dominacije biznismena iz Hrvatske na vrh liste vratio se tandem iz Srbije. Vlasnik Delta holdinga ponovo je najbogatiji poslovni čovjek u regionu. U stopu ga prati porodica Kostić, koja je uspješno preuzela upravljanje MK grupom.
U prvih 10 najbogatijih su četiri biznismena iz Srbije i šest iz Hrvatske – bogatstvo te četvorice iz Srbije vrijedi 9,8 milijardi evra, a šestorice iz Hrvatske – 10,9 milijardi evra. Simultanku hrvatskih i srpskih najbogatijih biznismena prvi narušava biznismen iz BiH koji se smjestio na 21. mjesto Liste 100 najbogatijih. Četvorica najbogatijih Crnogoraca vrijede koliko sam Filip Cepter. Nesumnjivo, veličina tržišta igra presudnu ulogu u bogatstvu vlasnika kompanija.
Tržište regiona nije veliko, pa hrvatski poslovni ljudi imaju stratešku prednost velikog, ali i zahtjevnog, tržišta Evropske unije. Nije slučajno Miša Šajatović, glavni i odgovorni urednik Lidera, koji je učestvovao u pravljenju liste, insistirao da je hrvatskim privrednicima prioritet evropsko, a ne balkansko tržište, jer se tek na tako velikom tržištu odmjerava vrijednost njihovog biznisa.
I na najnovijoj Listi 100 najbogatijih u regionu dominiraju tradicionalni biznisi. Najviše para pravi se u trgovini i distribuciji, poljoprivredi/agraru i građevinarstvu/nekretninama. Ali i u igrama na sreću. Nedavni gost Beograda, akademik Džozef Štiglic (zamjerajući evropskim, pa i balkanskim, zemljama da veliki dio novca troše na poljoprivredu) izjavio je da je poljoprivreda industrija prošlosti. Desetak najvećih biznismena u regionu, uglavnom iz Srbije i Hrvatske, bogatstvo je napravilo „na zemlji“. Hoće li ih Štiglicova opservacija natjerati na strateški zaokret?