PODGORICA – Prema podacima koje su 31. jula Kreditnom registru Crne Gore dostavile banke, fizičkim licima je odobreno najviše gotovinskih nenamjenskih kredita, 45,33 odsto od ukupnih kredita odobrenih fizičkim licima.
Zatim slijede stambeni krediti, koji čine 35,03 odsto od svih zajmova, pa krediti za refinansiranje (7,73 odsto) i na kraju nenamjenski hipotekarni zajmovi, koji čine 7,63 odsto, saopštio je Pejaković.
Kreditno zaduženje građana Crne Gore raste brzo, a banke se prilagođavaju potražnji za kreditima kroz niže kamate i veću zastupljenost dugoročnih kredita sa fiksnim ratama, kaže generalni sekretar Udruženja banaka Crne Gore (UBCG) Bratislav Pejaković za “Dan”.
Pejaković ističe da je od juna, zbog slabljenja inflacije, Evropska centralna banka (ECB) smanjila kamatne stope na nivo na kojem su bile krajem 2022. godine. To je uticalo i na naš bankarski sistem, što je nastavak procesa pada kamate iz marta 2024. godine.
Ova kretanja se odražavaju i na kamatne stope u našem sistemu, gdje smo značajne pomake u snižavanju kamatnih stopa u plasmanima već napravili marta 2024.
Akcija pokrenuta u martu 2024. dovela je do pada prosječne ponderisane efektivne kamatne stope sa 8,79 odsto na 6,98 odsto do jula 2025. godine. Može se zaključiti da zaduženost građana raste brzo, ali se kreditna ponuda prilagođava kroz niže kamate i veću zastupljenost dugoročnih kredita sa fiksnim ratama saopštio je Pejaković za “Dan. Takođe, kao pogodnost koju banke nude građanima jeste i sve manje kredita sa varijabilnim kamatama, ukazuje Pejaković.
“U martu 2023. godine 21,39 odsto kredita imalo je promjenljivu (varijabilnu) kamatu, da bi taj udio u martu 2025. pao na svega 7,78 odsto. To znatno smanjuje izloženost građana riziku od promjena na tržištu“, naveo je on.
Kako je istakao, građani u budućnosti mogu očekivati pad kamata, ukoliko se ispune određeni uslovi.
“U zavisnosti od makroekonomskih pokazatelja, efikasnosti sistema, smanjenju rizika, kako unutrašnjih, ali i eksternih, odnosno onih uslova na koje ne možemo da utičemo, možemo očekivati i smanjenje kamatnih stopa“, rekao je Pejaković. Zbog većih zarada, porastao je broj kreditnih zaduženja građana. Kako navodi Pejaković, građani Crne Gore najviše uzimaju gotovinske kredite, a slijede stambeni.
“Prema podacima koje su 31. jula Kreditnom registru dostavile banke, fizičkim licima je odobreno najviše gotovinskih nenamjenskih kredita, 45,33 odsto od ukupnih kredita odobrenih fizičkim licima. Zatim slijede stambeni krediti, koji čine 35,03 odsto od svih zajmova, pa krediti za refinansiranje (7,73 odsto) i na kraju nenamjenski hipotekarni zajmovi, koji čine 7,63 odsto“, saopštio je Pejaković.
Kamate za gotovinske nenamjenske kredite kreću se od 6,22 odsto do 9,01 odsto, dok su za stambene kredite nešto niže od 5,04 do 6,17 odsto.
Građani su podizali kredite za refinansiranje obaveza uz kamate od 5,92 odsto do 8,67 odsto, a za nenamjenske hipotekarne zajmove kamate iznose od 5,31 odsto do 11,28 odsto, naveo je generalni sekretar UBCG.
Potražnja za stambenim kreditima, uprkos enormnom porastu cijena kvadrata stana u prethodnom periodu, čini se da ne jenjava.
“Zahvaljujući rastu plata i nešto nižim kamatnim stopama, stambeni krediti su 2024. godine doživjeli ekspanziju. Veća domaća potražnja uz enorman broj nere-zidenata koji imaju pravo na kupovinu nekretnina, uticalo je da su cijene nekretnina u prošloj godini oborile rekorde u Crnoj Gori. Usljed raznih faktora, i ove godine imamo i dalje veliko intere-sovanje za stambene kredite, čija se cijena kod crnogorskih banaka kreće na nivou regiona, uz izuzeće Hrvatske. Uz optimizaciju uslova poslovanja i smanjenje rizika, možemo se nadati i kvalitetnoj ponudi stambenih kredita. Statistički podatak ukazuje da je prosječan anuitet u otplati kod stambenih kredita u našem sistemu oko 410 evra“, saopštio je Pejaković.
SEPA smanjuje prihode banaka
“Zbog primjene SEPA šema, očekuje se veliki broj transakcija, kako kod priliva, tako i slanja novca van Crne Gore, kako fizičkih, tako i pravnih lica, ističe generalni sekretar UBCG Pejaković. Smatramo da će broj transakcija u prekograničnim plaćanjima da se poveća, jer su alternativna plaćanja skuplja i komplikovanija za korištenje, gdje je kod SEPA naglašena i komponenta sigurnosti. Sa druge strane, smanjenje naknada će se odraziti na manji prihod banaka po transakcijama sa inostranstvom, gdje opet se računa na veći obim i vrijednost transakcija tokom vremena, što može sliku značajno da izmjeni od prvih percepcija prihoda po ovom osnovu“, kazao je Pejaković.
Ističe da, pored uštede od oko 14 miliona na godišnjem nivou, primjena SEPA sistema klijentima banaka donosi komfornost, jednostavnost i znatno jeftinije usluge u prekograničnom plaćanju.
Dan

