BEOGRAD – Lista javnih preduzeća koja mijenjaju pravnu formu duža je za još dvije firme – Javno preduzeće za skloništa i Nuklearne objekte Srbije
Poslije prvobitno objavljenih imena sedam javnih preduzeća koja mijenjaju pravnu formu u akcionarsko društvo ili društvo s ograničenom odgovornošću, na listu je dodat i Nacionalni park Tara, a sada još dva javna preduzeća. Javno preduzeće za skloništa iz Beograda i JP Nuklearni objekti Srbije iz Vinče, zajedno s javnim preduzećima Nacionalni park Tara, Srbijašume, Srbijavode, Putevi Srbije, Službeni glasnik, Skijališta Srbije, Nacionalni park Fruška gora i Nacionalni park Đerdap, po zakonu iz 2024, promijeniće svoju pravnu formu iz javnog preduzeća u doo.
JP za skloništa
JP za skloništa Beograd imaju nepokretnosti u 23 opštine u Srbiji, piše N1. U katastru je na ime ovog JP upisano: 123 parcele površine 92.240 kvadrata, 270 objekata površine 102.091 kvadrat i 161 posebni dio objekta površine 189.750 kvadrata.
Javno preduzeće za skloništa Beograd – Novi Beograd ima, prema podacima iz finansijskih izvještaja za 2024. godinu, 102 zaposlena, poslovne prihode od 4.059.645 evra i ostvaren gubitak od 641.097 evra.
Osnovni kapital iznosi 7.803.709.501,99 dinara i biće, prema Zakonu o upravljanju privrednim društvima u vlasništvu Republike Srbije, koji se primjenjuje od 16. septembra 2024, upisan kao osnovni kapital društva s ograničenom odgovornošću.
JP Nuklearni objekti Srbije
Nuklearni objekti Srbije imaju nepokretnosti u opštini Knjaževac – parcelu od 36.745 kvadrata, s objektom od 1.759 kvadrata.
Prema podacima iz finansijskih izvještaja za 2024. godinu, preduzeće ima 120 zaposlenih, poslovne prihode od 4.161.333 evra i ostvarenu dobit od 519.309 evra.
„Ukupno upisani novčani kapital javnog preduzeća koji iznosi 500 evra i uplaćeni novčani kapital koji iznosi 46.530,7 dinara na dan 17. jul 2029, pretvara se u osnovni kapital doo“, stoji u Odluci vlade o promjeni pravne forme JP Nuklearni objekti Srbije, piše N1.
Opravdani strah
Vijest da država mijenja formu mnogih javnih preduzeća i prebacuje ih u doo ili akcionarska društva izazvala je potpuno očekivani strah kod ljudi i aktivista.
Direktor Instituta FEFA Goran Radosavljević, koji je doktorirao na temu javnih finansija, izjavio je za „Vreme“ da razumije zašto narod i civilno društvo strahuju.
„Dali smo Kinezima pola istočne Srbije pod veoma nerazjašnjenim okolnostima pa niko tačno ne zna čime oni sve u Boru upravljaju“, kazao je Radosavljević. „Takođe, imamo i slučaj Rio Tinta koji je kupovao privatnu, a ne državnu imovinu, ali je od države dobio koncesiju na istraživanje.“
Ne bi trebalo, ali mi smo ovdje doživjeli sve
Ipak, ekonomista smatra da promjena pravne strukture nije „per se“ put u privatizaciju i rasprodaju. Ne zato što država to ne želi da uradi, već iz razloga što bi, objašnjava Radosavljević, ona mogla da rasproda ova javna preduzeća i bez promjene forme.
„Ako država to hoće da uradi, može da proda Srbijavode ili Srbijašume i prije nego što ih prebaci u DOO ili akcionarsko društvo“, dodao je on.
Ono što jeste važno znati i što „brani“ naša javna bogatstva od rasprodaje jeste Zakon o javnoj svojini. U njemu je definisano šta su prirodna bogatstva i nalaže se da ona nisu na prodaju.
„Sad, u ovoj nakaradnoj državi smo doživjeli sve“, konstatovao je Radosavljević.
Prema zakonu, na primjer, Srbijašume ne mogu da dodaju šumu kao prirodno bogatstvo njihovoj svojini i da to privatizuju. Tako ne mogu ni šume staviti kao predmet, na primjer, prinudne uprave pa ih prodati ako firma uđe u dugove.
Ovdje dobijamo još jednu ogradu. Jer sve ovo nalaže zakon, a u Srbiji imamo situaciju da se u Javnom preduzeću Fruška gora, i dok je u staroj pravnoj formi, sijeku šume i zloupotrebljava javno bogatstvo, pokazali su izvještaji stručnjaka koje je objavio Vojvođanski istraživačko-analitički centar. Vreme/N1

