Srpska da uvede carine Rusiji, Kini, Mađarskoj i Turskoj

SARAJEVO – Kada bi Republika Srpska imala svoju carinsku službu i mogućnost da po uzoru na predsjednika SAD Donalda Trampa uvede visoke carine zemljama sa kojima ima negativan spoljno-trgovinski saldo, Srpska bi najveće carine trebala da uvede Rusiji, Kini, Mađarskoj i Turskoj, analizirao je CAPITAL.

Predsjednik RS Milorad Dodik koji otvoreno daje podršku Trampovoj carinskoj politici i poziva da se kopira njegovo uvođenje visokih carina, očigledno nije svjestan da bi najveće carine trebao da uvede „prijateljskim“ zemljama sa čijim liderima nastoji da uspostavi bliske političke i ekonomske veze.

Prema zvaničnim podacima Zavoda za statistiku RS, procenat pokrivenost uvoza izvozom između Republike Srpske i Rusije za prva dva mjeseca ove godine iznosio je svega 1,3 odsto.

Srpska je sa Kinom imala još porazniju statistiku, jer je u ovu zemlju Dalekog istoka izvezeno robe u vrijednosti nešto većoj od milion maraka, dok je vrijednost uvoza bila preko 113 miliona, pa je procenat pokrivenosti uvoza izvozom bio jedva jedan odsto.

Poslije ove dvije zemlje, Srpska bi visoke carine trebala da uvede još jednoj prijateljskoj zemlji – Mađarskoj sa kojom je pokrivenosti uvoza izvozom 39,8 odsto, a kada je riječ o Turskoj, RS je za prva dva mjeseca ove godine sa ovom zemljom imala pokrivenost uvoza izvozom manju od 50 odsto. Ovo je posebno interesantno ako se posmatra iz ugla da prvi čovjek RS Milorad Dodik gaji bliske odnose sa čelnim ljudima Mađarske i Turske Viktorom Orbanom i Redžepom Tajipom Erdoganom.

Pored Rusije i Kine, Srpska ima izuzetno nisku pokrivenost uvoza izvozom sa preostalim zemljama BRIKS-a. Brazil je na 20 mjestu po obimu robne razmjene sa BiH, pri čemu je pokrivenost uvoza izvozom samo 0,6 odsto, dok vrijednost robne razmjene BiH sa četvrtom zemljom BRIKS-a Indijom nije ni među prvih 20 zemalja. Srpska i sa Srbijom ima negativan spoljno-trgovinski saldo, jer je pokrivenost uvoza izvozom na nivou od 63 odsto, pa bi po uzoru na Trampa i matici morala da uvede visoke carine.

Podaci Zavoda za statistiku RS pokazuju da za prva dva mjeseca ove godine SAD nisu bile ni među prvih 20 zemalja po obimu robne razmjene sa Republikom Srpskom, tako da najave ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staše Košarca o privremenoj suspenziji carinskih stopa za robe iz SAD predstavljaju najjeftiniji populizam zato što je obim robne razmjene između BiH i SAD minoran i čini manje od jedan odsto ukupne godišnje robne razmjene BiH sa inostranstvom.

S druge strane, zemlje sa kojima RS ima pozitivan spoljno-trgovinski saldo su Slovenija (137,6), Austrija (156,8 odsto), Hrvatska (211,6 odsto), Slovačka (216,2), Crna Gora (247,4) i Rumunija (259,7), dok najveći procenat pokrivenosti uvoza izvozom od čak 366 odsto ima sa Švajcarskom.

Izvršni direktor Udruženja ekonomista „SWOT“ Saša Grabovac kaže da smo relativno nedavno imali pokušaj zaštite tržišta, odnosno domaćih proizvođača putem nekih protekcionističkih mjera i da to nije dalo rezultate.

„Zaštita domaćih proizvođača kroz uvođenje visokih carina nije se pokazala kao dobro rješenje i plašim se da će se to pokazati i sada u slučaju SAD. Kada se radi o Republici Srpskoj, nije umjesno poređenje sa SAD, ali svakako da u hipotetičkom smislu interesantno djeluje to da bi RS najveće carine trebala da uvede prijateljskim zemljama sa kojima ima nisku pokrivenost uvoza izvozom“, kaže Grabovac.