BAKU – Dvonedeljna konferencija Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama COP29 u Bakuu, prestonici Azerbejdžana, nazvana „COP za klimatsko finansiranje” trebalo bi da omogući dogovor o prikupljanju 1.000 milijardi dolara za potrebe postizanja klimatskih ciljeva, ali za sada je klima u sjenci geopolitike i skandala.
Pregovori o klimi pod okriljem Ujedinjenih nacija (COP) „više ne služe svrsi“ i hitno im je potrebna reforma, naveli su stručnjaci, uključujući bivšeg generalnog sekretara UN Ban-Ki Muna i bivšu šeficu za klimatske promene UN Kristijanu Figeres (Christiana Figueres), prenosi BBC.
U pismu upućenom UN, istaknute ličnosti su poručile da zemlje ne bi trebalo da budu domaćini pregovora ukoliko ne podržavaju postepeno ukidanje fosilnih goriva. Prethodno je predsjednik Azerbejdžana Ilham Alijev rekao svjetskim liderima okupljenim u njegovoj zemlji povodom COP29 da je prirodni gas „dar od Boga“ i da ne bi trebalo da bude kritikovan zbog njegovog plasiranja na tržište.
„Njegova trenutna struktura jednostavno ne može omogućiti promjene potrebne brzinom i obimom koji su neophodni da bi se obezbijedila sigurna klimatska budućnost za čovječanstvo“, navedeno je u pomenutom pismu.
Autori pisma su zabrinuti da trenutni proces COP nije u stanju da omogući brze promjene niti da primora države da djeluju. Na prošlogodišnjem sastanku COP28 u Dubaiju sve zemlje su se složile da treba da „pređu sa fosilnih goriva na održivije energetske sisteme“. Međutim, godinu dana kasnije emisije gasova koji izazivaju globalno zagrijavanje ponovo su porasle, gotovo za jedan odsto.
„Imate svako pravo da budete ljuti. I ja sam ljut. Ljut sam jer smo na ivici klimatskog ambisa, a ne vidim dovoljno hitnosti niti političke volje da se suočimo sa ovom krizom“, saopštio je u četvrtak generalni sekretar UN Antonio Gutereš, nakon sastanka sa predstavnicima omladine i mladim ekološkim aktivistima.
Dok neke zemlje na samitu COP29 pokušavaju da postignu napredak u prikupljanju 1.000 milijardi dolara za klimatsko finansiranje namijenjeno najugroženijim dijelovima svijeta, političke tenzije bacile su sjenku na razgovore, a Argentina je u četvrtak povukla svoju delegaciju iz Bakua.
Iako nije naveden razlog za povlačenje, argentinski desničarski predsjednik Havijer Milei, koji je ranije nazivao klimatsku krizu „socijalističkom laži“, dan ranije razgovarao je sa novoizabranim predsjednikom SAD, Donaldom Trampom (Donald Trump). „Ti si moj omiljeni predsednik“, navodno mu je rekao Tramp, prenosi Sky News.
Njegova pobjeda na predsjedničkim izborima unijela je neizvjesnost u buduću ulogu SAD u klimatskim pregovorima i finansiranju, dok su tenzije između razvijenih i zemalja u razvoju isplivale na površinu kako na glavnim pozornicama, tako i u pregovaračkim sobama.
Lideri 13 najvećih emitera ugljen-dioksida, zemalja odgovornih za više od 70 odsto gasova koji zadržavaju toplotu u 2023. godini, nisu prisustvovali ovogodišnjem skupu. Među njima su kineski predsjednik Si Đinping, američki predsjednik Džo Bajden (Joe Biden) i indijski premijer Narendra Modi, kao i njemački kancelar Olaf Šolc (Olaf Scholz) i brazilski predsjednik Lula da Silva.
„To je simptomatično, taj nedostatak političke volje za djelovanje. Ne postoji osjećaj hitnosti“, rekao je klimatolog Bil Her (Bill Hare) za agenciju Associated Press. Albanski premijer Edi Rama odstupio je od pripremljenog govora kako bi održao strastven govor. Postavio je pitanje o smislu klimatskih pregovora ako veliki zagađivači nastave da posluju kao i do sada. „Šta uopšte radimo ovdje?“, pitao je Rama.
Najviši francuski zvaničnik za klimatska pitanja odlučio je da ne prisustvuje COP29 pregovorima o klimi u Azerbejdžanu nakon što je Alijev optužio Francusku za „brutalno“ suzbijanje brige o klimatskim promjenama u njenim prekomorskim teritorijama, prenosi Politico.
„Posle konsultacija i u dogovoru sa predsjednikom republike i premijerom, neću ići u Baku sljedeće nedelje,“ izjavila je ranije ove nedelje francuska ministarka za ekološku tranziciju Anjes Panije-Rinaše (Agnes Pannier-Runacher) pred francuskim Senatom, osudivši ove komentare kao „neprihvatljive“ i „neosnovane“