NJUJORK , Američka banka “Goldman i Saks” predviđa da će za 40-ak godina 11 zemalja koje su trenutno u sjenci sadašnjih članica BRIK postatati ekonomije sa najvećim privrednim rastom, bacivši u zasjenak sadašnje najrazvijene zemlje svijeta.
Budući “šampioni” privrednog rasta biće između ostalih Indonezija, Nigerija, Meksiko, Filipini i Turska.
U grupi od 11 najvećih budućih rastućih privreda navedene su dalje Južna Koreja i Bangladeš.
Poljska, Čile, Ukrajina i Katar su takođe na toj listi jer su te zemlje ogromnih potencijala i koje, po ocijeni konsultanske firme “Ernst i Jang”, očekuje lijepa budućnost.
BRIKS čine Brazil, Rusija, Indija, Narodna Republika Kina i Južnoafrička Republika.
“Ernst i Jang” je takođe napravio svoju listu 25 zemalja sa rastućim ekonomijama, uvrstivši zemlje koje će ove godine ostvariti privredni rast od 4,5 odsto, a sljedeće 5,5 odsto, što je dvostruko više od prosječnog rasta svjetske ekonomije.
Zajednička karateristika dolazećih ekonomskih sila je ta što te zemlje predstavljaju “antitezu” sadašnjih razvijenih zemalja u nekoliko domena.
Za razliku od Italije, Japana i Kanade čije stanovništvo stari, a samim tim i domaća potražnja pada, Indonezija i Turska, na primjer, imaju ogromnu populaciju mladih koja teži povećanju standarda i koja je motor privrednog razvoja.
Prema procjeni banke HSBC, oko tri mijarde ljudi će se do 2050. pridružiti sadašnjoj srednjoj klasi sa godišnjim prihodom između 3.000 i 15.000 dolara, a polovina njih biće stanovnici zemalja u usponu.
Prosječna starost stanovnika vodeće nacionalne privrede u svijetu, Sjedinjenih Američkih Država, trenutno je 39 godina, NR Kine 35 godina, a Filipina samo 23 godina, što jasno govori o ogromnom potencijalu u pogledu budućih potrošača zemalja sa mladom populacijom.
Jedan broj zemalja u usponu zahvaljujući razvijenom domaćem tržistu, odnosno velikom broju potrošača, odolijeva evropskoj ekonomskoj krizi, što nije slučaj sa svim članicama BRIK.
Indonezija će u 2012. ostvariti privredni rast od šest odsto, Filipini 5,5, Čile pet odsto, dok će Brazil morati da se zadovolji sa 1,5 odsto jer privreda najveće latinoameričke države u velikoj mjeri zavisi od izvoza.
Indonezija će, prema procjeni Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj, ostvariti prosječan privredan rast od 6,4 odsto u periodu od 2013-2017.
Četvrta najmnogoljudnija zemlja svijeta, Indonezija, već sada ima srednju klasu od 50 miliona pripadnika, mnogobrojniju od Indije, i koja će prema procjeni britanske banke Standard Čartered do 2020. narasti na 170 miliona.
Privreda Indonezije je daleko manje ranjiva na ekonomske spoljne potrese jer 50 odsto domaće potrošnje podmiruje domaćom proizvodnjom.
Ove godine Indonezija je uložila milijarde dolara u popravku puteva, aerodroma, što je u velikoj mjeri do sada kočilo strana ulaganja u zemlju.
Indonezija će 2020. biti deseta najmoćnija ekonomija svijeta, a šesta 2030, prema ocijeni britanskih ekonomista.
Prema prognozi ekonomista “Ernst i Janga”, 11 dolazećih ekonomija svijeta imaju i slabe tačke kao što su korupcija i socijalna nejednakost koji predstavljaju kočnicu njihovog razvoja.
“Svjedoci smo velikog pomjeranja težišta svjetske tražnje koje sada ide ka zemljama u usponu, budućim pokretačima ekonomskog rasta”, zaključila je Karen Vard, ekonomista banke HSBC za kanadski list “Pres”.
