BEOGRAD, Srbija koja je prije dva vijeka, u vrijeme vladavine Miloša Obrenovića, svoju ekonomiju zasnivala na izvozu više od 200.000 svinja, danas ne izvozi životinje u Evropu.
Srbija ima potencijal za proizvodnju više od 14 miliona svinja, međutim uzgaja se od četiri do šest miliona svinja godišnje.
Iako Srbija u proizvodnji svinja zaostaje za Danskom, stanovnicima dvije zemlje je zajednička gastro ljubav prema svinjetini.
Danski pisac Hans Kristijan Andersen bi, da je danas živ, vjerovatno pored “Ružnog pačeta” ili “Male sirene” napisao i bajku o prasetu, jer u zemlji koja danas dobar dio ekonomije zasniva na uzgoju 20 miliona svinja, priču o tim životinjama ne bi mogao da izbjegne.
Prasići na žalost mnogih ne žive u Andersenovim bajkama, a svinjetina je hrana koja dobro može da se unovči što zna i pet i po miliona Danaca, kojima izvoz na tržište 120 država svijeta, omogućava da ostvare djelić ekonomske bajke u vrijeme globalne krize.
Danska tehnologija uzgoja svinja, ali i visokorazvijena klanična industrija, prepoznate su u svijetu kao najbolje što u toj oblasti može da se ponudi, zbog čega porudžbine za kupovinu prasića i svinjskog mesa stižu od Kanade do Japana, bez obzira na cijenu koja je veća od konkurentske.
Da Danci, u zemlji okruženoj morem, pođednako mare i za svinjetinu, koliko i za ribu, uvjerila se i grupa agrarnih novinara iz Srbije, koja je u organizaciji Asocijacje medija upoznala glavne odlike svinjogojstva u toj zemlji.
Prema podacima Danskog savjeta za poljoprivredu i hranu, prošle godine izvoz u oblasti svinjarstva iznosio je oko ili pet odsto ukupnog izvoza Danske, odnosno više od 42 odsto ukupnog poljoprivrednog izvoza koji iznosi oko 10 milijardi evra. Više od 4.600 farmera 2011. bavilo se uzgojem svinja, a izvezeno je više od dva miliona tona svinjetine i oko sedam miliona prasića za priplod.
Istovremeno, Srbija koja je prije dva vijeka, u vrijeme vladavine Miloša Obrenovića, svoju ekonomiju zasnivala na izvozu više od 200.000 svinja, danas ne izvozi žive životinje u Evropu, jer još uvijek svinje vakciniše od svinjske kuge. I pored toga što stručnjaci procjenjuju da Srbija ima potencijal za proizvodnju više od 14 miliona svinja, danas se uzgaja od četiri do šest miliona svinja godišnje.
Ljubav prema svinjskom pečenju u Srbiji je postala mitska, ali ni Danci ne kriju takvu naklonost, u šta su se uvjerili novinari iz Srbije prilikom posjete reprezentativnom zdanju danskog Parlamenta, čiji su hodnici bili okupani mirisom pečene svinjetine, koja se naročito intezivno priprema pred božićne i novogodišnje praznike.
Zajedničko za obje zemlje i to što su zahvalnost i ljubav prema svinjama, hraniteljkama mnogih generacija, pokazale podizanjem spomenika tim životinjama koji se nalaze u blizini Arhusa, odnosno Sremske Mitrovice.
Sponu predstavlja i to što se danski način uzgoja svinja, koji podrazumijeva visko stepen zaštite, kontrole i godišnji prirast po krmači od oko 30 prasadi, primjenjuje i na nekoliko najvećih farmi u Srbiji.
Uspjehu danskog izvoza u oblasti svinjarstva značajno doprinosi i najveća klanica u zemlji i jedna od najvećih na svijetu – Danska kruna (Denish Crown) u kojoj se nedjeljno obradi oko 100.000 svinja, a koju godišnje posjeti oko 20.000 radoznalih đaka, studenata, stručnjaka i novinara kako bi se upoznali sa procesom proizvodnje.
Sve u klanici je automatizovano i prilagođeno potrebama kupaca u više od 100 zemalja svijeta. Proizvodnja je sledljiva, a ide se čak tako daleko da se komadi mesa obrađuju ultrazvukom kako bi se utvrdio tačna procenat masti.
Danska kruna prodaje sve. Od papaka, repova i ušiju, do iznutrica, masti i krvi, koje se, osim za ljudsku ishranu, koriste za pravljenje hrane za kućnje ljubimce, ali i za grijanje objekata i proizvodnju biodizela.
Tu grupaciju, koja se bavi i preradom goveđeg mesa, zapošljava oko 23.000 radnika, u vlasništvu je oko 9.000 farmera, a kako je istaknuto, 90 odsto proizvodnje izvozi.
Kako su istakli u Danskom savjetu za poljoprivredu i hranu, zemlja se sprema i za primjenu novog propisa Evropske unije koji pooštrava uslove u kojima će svinje moći da se gaje, što se prije svega odnosi na suorasne krmače, koje će od 1. januara 2013. morati da se drže zajedno sa ostalim krmačama, kako bi imale više prostora nego pri odvijenom gajenju.
To je obaveza koju će danski uzgajivači morati da poštuju, iakao je procijenjeno da će troškovi sprovođenja direktive po jednoj suprasnoj krmači iznositi oko 360 evra, što bi na nivou Evropske unije moglo da donese smanjenje proizvodnje u svinjarstvu za oko 10 odsto.
Koliko je proizvodnja svinjskog mesa u Danskoj ispred drugih u svijetu pokazuje i to što stručnjaci, u skladu sa svjetskim trendovima zaštite okoline, izračunavaju i emisiju ugljendioksida po kilogramu proizvedenog mesa.
Napredak su istakli podatkom da se u Danskoj danas proizvedu dvije svinje sa istim uticajem na životnu sredinu, kao što je bila proizvodnja jedne svinje 1985. godine. Beta
