BANJALUKA, Od kada je u julu 2008. godine stupio na snagu Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju /SSP/ EU, BiH je samo od carina izgubila gotovo 1,5 milijardi maraka!
Gubici privrede i poljoprivrede neuporedivo su veći. Taj novac, umjesto u kasi, ostaje u džepovima uvoznika i trgovaca, jer – iako se carine ukidaju – proizvodi nisu jeftiniji.
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje, BiH je u 2007. godini, dakle neposredno prije potpisivanja tog sporazuma, ostvarila prihod od carina u iznosu od 655 miliona maraka. Poslije toga, zbog potpunog ukidanja ili smanjenja carinskih stopa, svake godine ti prihodi bilježili su drastičan pad.
Za 11 mjeseci ove godine iznosili su 208 miliona maraka i teško je povjerovati da će dostići prošlogodišnji iznos od 281 miliona.
O gubicima ovdašnje privrede i poljoprivrede da se i ne govori. Izvjesno je samo da su oni neuporedivo veći i da bi ih teško mogli da izračunaju i najveći eksperti.
Uvozi se sve i svašta, pa čak i proizvodi kojih u BiH ima u izobilju. Više od 90 odsto tih proizvoda, porijeklom iz EU, već se uvozi bez carine. I za preostale proizvode /koji su, navodno, od posebnog značaja/ za BiH carine će, kako se očekuje, biti ukinute već naredne godine.
Tako će, prema riječima portparola Uprave za indirektno oporezivanje BiH Ratka Kovačevića, od 1. januara 2013. godine biti potpuno ukinute i na ostale proizvode.
Prije stupanja na snagu Privremenog sporazuma o trgovini i trgovinskim pitanjima carina na uvoz bezolovnog motornog benzina sa oktanskim brojem manjim od 95 bila jeste deset odsto, a naredne godine carina će biti potpuno ukinuta. Isto se odnosi i na motorna ulja, tačnije – kompresorska ulja za podmazivanje i turbinska ulja za podmazivanje…
Stopa carine postepeno se smanjivala i za određene tekstilne proizvode poput kaputa, ogrtača i pelerina od umjetnih i sintetičkih vlakana, odijela od vune, jakni, kaputa i hlača, kostima od vune, pamuka i sintetičkih vlakana, bluze i košulje od pamuka ili sintetičkih vlakana i slično.
Stopa carine za ove proizvode prije stupanja na snagu pomenutog sporazuma iznosila je 15 odsto, u 2012. smanjena je na tri odsto, a od 1. januara naredne godine u potpunosti se ukida.
Ovakvo postepeno ukidanje carina odnosi se i na draguljarske predmete i predmete zlatarstva, kao i na polovna putnička motorna vozila s porijeklom iz EU za koje je stopa carine u 2011. godini iznosila šest odsto, od početka 2012. godine je smanjena na tri odsto, a od januara će biti ukinuta.
Stope carine postepeno su se smanjivale i na određene mliječne proizvode, poput jogurta, mliječnih namaza i sl, u zavisnosti od sadržaja mliječne masnoće. Prije stupanja na snagu Sporazuma stopa carine za pomenute proizvode iznosila je 10 odsto, a u toku 2012. smanjena je na dva odsto…
Postepeno smanjenje carine odnosi se i na teleće i juneće meso, za koje je carina prije stupanja na snagu Sporazuma iznosila 10 odsto, u 2012. godini dva odsto, a uskoro će biti ukinuta…
Kovačević navodi da se carine ukidaju i na određene vrste povrća i za određene vrste voća kao što su jabuke, kruške, breskve, šljive, dinje…
Nije problem to što se ukidaju carine na uvoz proizvoda iz EU. Problem je što nije zaštićena domaća proizvodnja, iako je i laiku jasno da se na “svjetskoj pijaci” ovdašnja preduzeća ne mogu ravnopravno nositi sa preduzećima iz drugih zemalja, u kojima se nije ratovalo.
U tim državama raznim subvencijama i podsticajnim mjerama pomaže se privreda i tako ona postaje još konkurentnija. Zbog toga su u ovdašnjim prodavnicama mnogi uvozni proizvodi često znatno jeftiniji od domaćih.
Poslije potpunog ukidanja carine na većinu uvoznih proizvoda logično bi bilo da su oni još jeftiniji bar za iznos carine koja se više ne naplaćuje. Međutim, iako je značajnije ukidanje carine na gotovo 90 odsto proizvoda iz EU počelo 2009. godine, još se nije desilo neko značajnije pojeftinjenje tih proizvoda. Srna
