BEOGRAD, Srbija ima potpisana tri ugovora o strateškom partnerstvu – prvi sa Kinom iz 2009. godine, zatim sa Italijom i Francuskom, a kako saznaje RTS uveliko se radi na pripremi strateškog sporazuma sa Ruskom Federacijom.
Kada prijateljstvo dvije zemlje sa riječi pređe na papir dobija se sporazum o strateškom partnerstvu. Sporazumi tog tipa samo su opšti okvir za saradnju u okviru kojeg bi trebalo realizovati konkretne projekte.
Savjetnik predsjednika republike za spoljnu politiku Marko Đurić kaže da izvanredni odnosi koje Srbija ima na osnovu sporazuma o strateškom partnerstvu sa Kinom znače da će Srbija imati privilegije i povlastice u ekonomskoj sferi, ali i politički dobija značajnu podršku za vitalne nacionalne interese. “Saradnja s Italijom doprinosi saradnji u ekonomskoj sferi i to može već da se vidi u onim krajevima Srbije gdje niču italijanska preduzeća. Saradnja sa Francuskom je polje koje veoma široko i koje Vlada u narednom periodu treba da iskoristi”, ističe Đurić.
Direktor Agencije za strana ulaganja i promociju izvoza Božidar Laganin navodi da se od potpisivanja sporazuma veoma povećalo interesovanje, ne samo kod kompanija koje same mogu da iznesu projekte nego i onih koje traže nove prostore, prije svega mala i srednja preduzeća. Prema njegovim riječima vrlo je ilustrativan primjer “Geoxa” koji podrazumjeva zapošljavanje 1250 ljudi u Vranju.
U Srbiji trenutno posluje više od 600 italijanskih kompanija. Kinezi su najbrojniji strani preduzetnici, a dva najveća kineska projekta trenutno su most Zemun-Borča i revitalizacija termoelektrane Kostolac B.
Profesor političke ekonomije na FPN Dragana Mitrović navodi da je most Zemun-Borča jedne godine bio veoma problematičan zbog kritika kineskog partnera. “Ponekad smo na najvišem političkom nivou skloni da u dnevno političke svrhe najavljujemo projekte koji još nisu zaključeni nego se nalaze u osjetljivoj fazi pregovaranja ili kritikujemo kineskog partnera za nešto što zasta on nije kriv”, istakla je Mitrovićeva.
Sa Rusijom bi, prema njenim riječima, energetska saradnja trebala da bude prioritet, pošto će se tako povećati energetska bezbjednost Srbije. “Ono što je nama najveći izazov jeste segment hrane. Pored toga industrija namještaja. Sigurno veliki broj stranih kompanija koje danas posluju kod nas gleda na tržište s obzirom na ugovor o slobodnoj trgovini koji imamo sa Ruskom federacijom”, kaže Mitrovićeva.
Pojam strateškog partnerstva je u politiku ušao iz ekonomije. U sporazumu sa Kinom između ostalog stoji da se Srbija protivi svakom obliku nezavisnosti Tajvana, a Kina potvrđuje poštovanje teritorijalnog integriteta Srbije.
Profesor na FPN-u Predrag Simić objašnjava da to znači da će se Kina u Savjetu bezbjednosti UN uzdržati, ako ne i glasati protiv ukoliko se postavi pitanje priznavanja Kosova i prijema u UN. “To se očekuje da će i predstojeći sporazum sa Rusijom značiti. To su u cjelini sporazumi zemalja koje se razumiju uključujući probleme koje dijele. Kosovo se na kineskom kaže Tajvan, a na ruskom možda Čečenija”, ističe Simić.
Strateška partnerstva u svijetu u kojem je prijateljstvo među državama sve krhkije, sve su češća.
Njima male nacije podižu svoj ugled u svijetu, a velike osiguravaju i šire svoj uticaj-poziciju. Kina ih recimo ima i sa SAD, Rusijom, dok, na primjer, Amerika i Velika Britanija imaju, takozvane, specijalne odnose. RTS
