BANJALUKA, Nacrtom zakona o organskoj proizvodnji u Republici Srpskoj napravljen je korak naprijed na planu zaštite životne sredine, ali moraju jasnije biti definisane kazne za prekršioce, smatra profesor na banjalučkom Poljoprivrednom fakultetu Mile Dardić.
Dardić je naglasio da je Nacrt zakona o organskoj proizvodnji dobar, obuhvata sve ključne komponente organske poljoprivrede, a osnovu ima i u međunarodnim i nacionalnim standardima.
“Razumije se da svaka država mora imati svoje nacionalne organske standarde po kojima se odvija i sertifikuje organska poljoprivreda, ali se mora pridržavati međunarodnih, IFOAM standarda”, rekao je Dardić.
On smatra da bi država trebalo da promoviše organsku proizvodnju kao potrebu ne samo očuvanja životne sredine nego i kao nužnu potrebu očuvanja zdravlja, a ne kao što sada vidimo razne farmaceutske proizvode za liječenje, koji se napadno reklamiraju.
Dardić je napomenuo da kod nas hrana više nije prehrambeni problem, nego zdravstveni, jer se konzumira hrana sa nizom poboljšivača koji objektivno utiču na zdravlje, a kao poseban problem istakao je genetičke modifikacije koje su isključene u organskoj, ali nisu u hrani koja se uvozi i u brojnim prerađevinama.
Što se tiče kontrolnih organizacija, Dardić je naveo potrebu formiranja domaće sertifikacijske kuće koja bi imala podršku vlasti, te da bi Srpska trebala ograničiti i samo u posebnim slučajevima izdavati dozvolu drugim sertifikacijskim kućama da rade na ovom području.
“Jasno je da strane kuće pod raznim imenima sakupljaju i izvoze proizvode koji su zabranjeni ili su ograničenog sakupljanja. Dobar primjer je lincura koja se izvozi sa deklaracijom `korijen sljeza`”, objasnio je Dardić.
On smatra da bi trebalo osigurati i veću podršku države organskim proizvođačima kroz podsticaje, posebno za period prelaska sa konvencionalne na orgasku proizvodnju, te podsticati i pokušati, kroz namjenske naučne programe, očuvati i umnožiti genetički biljni i životinjski genofond, što je od nacionalnog značaja.
Dardić je podsjetio da je početni razvoj organske poljoprivrede u Republici Srpskoj ostvaren 2000. godine razvojem SIDA projekta obukom savjetnika i inspektora za organsku poljoprivredu, ali da organska poljoprivreda još nije dostigla potpunu samoodrživost.
On je dodao da, prema dostupnim podacima, ukupna sertifikaciona površina na kojoj se obavlja organska sertifikacija u Srpskoj iznosi oko 691 hektar, od čega se 163 hektara odnose na proizvodne površine, a na sakupljačke 538 hektara.
Narodna skupština Republike Srpske usvojila je 18. oktobra Nacrt zakona o organskoj proizvodnji, čiji je cilj proizvodnja hrane visokog kvaliteta koja će doprinijeti očuvanju ljudskog zdravlja, životne sredine, te održavanju plodnosti zemljišta. Srna