BEOGRAD, Legalizacija u Srbiji traje već skoro deset godina, ali je daleko od kraja i ako bi se nastavila dosadašnjim tempom, svi koji ispunjavaju neophodne uslove, do dozvola ne bi došli ni za još pola vijeka.
Procjene Ministarstva građevine i urbanizma Srbije su da je do sada riješena oko petina predmeta. Brzinom nisu zadovoljni, pa najavljuju dodatne olakšice i efikasniju proceduru. Prije svega lakše rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, niže tarife i pomoć “sporim” opštinama.
U Srbiji je svih ovih godina podneseno ukupno oko 700.000 zahtjeva za legalizaciju bespravnih kvadrata. Nisu sve lokalne samouprave podjednako ažurne u njihovom rješavanju, pa se udio izdatih rješenja kreće od pet do 40 odsto.
Beograd – U glavnom gradu Srbije predato je približno 185.000 zahtjeva za legalizaciju. Do sada je riješeno nešto više od 15.000. Glavni razlog što su mnogi još bez rješenja je nepotpuna dokumentacija. Problem su, međutim, i imovinsko-pravni odnosi i cijene.
Novi Sad – Gradske vlasti Novog Sada su riješile da će za legalizaciju biti neophodna samo četiri dokumenta, pa se nadaju da će se prces značajno ubrzati. Odobren je i popust za svakog člana domaćinstva, do 25 kvadratnih metara prostora, od 99 odsto. U kabinetu gradonačelnika Igora Pavličića napominju da je posljednje tri godine podneseno više od 37.500 zahtjeva, ali je za 35.000 neophodna dopuna dokumentacije. Prosječna cijena legalizacije u gradu je 199.000 dinara, ili oko 1.700 evra. U prigradskim naseljima je iznos manji, pa bi za kuću od 120 kvadratnih metara u Veterniku, Futogu, Kaću ili Bukovcu tročlana porodica trebalo da izdvoji od 800 do 1.300 evra.
Niš – Nišlije plaćaju među najnižim naknadama za legalizaciju stambenih objekata. Kreće se od 600 dinara po kvadratu u prvoj do 250 dinara u četvrtoj zoni, dok u najudaljenijoj, petoj zoni iznosi 10.000 dinara po objektu. Naknada može da se plati u 24 rate, a ukoliko se plati odjednom dobija se popust od 30 odsto.
– Broj obrađenih zahtjeva mogao bi biti daleko veći ali su nam glavne kočnice nekompletna dokumentacija i nerješeni imovinsko-pravni odnosi – kaže Marija Brajdić, šef Odsjeka za legalizaciju u Gradskoj upravi za planiranje i izgradnju Niš.
Vranje – Interesovanje građana Vranja za legalizaciju bespravno izgrađenih objekata jenjava. U periodu od oktobra 2009. godine do marta 2010. godine podneseno je blizu 4.000 zahtjeva, a riješeno je negdje oko 15 procenata, tačnije oko 600 zahtjeva. I u Vranju je najveći problem u nepotpunim zahtjevima, pa se građani obavještavaju šta još treba da dostave od potrebne dokumentacije.
Kraljevo – Tačan broj divlje sagrađenih stambenih ali i drugih objekata na području Kraljeva još niko nije ustanovio! Najprije se baratalo brojkom o pet-šest hiljada, a danas se procjenjuje da ih ima oko 20.000! Uprkos bučno i hvalisavo najavljivanih ne samo finansijskih povlastica nego i olakšica u administrativnoj proceduri, do sada, od oko 18.000 podnesenih zahtjeva, nije legalizovano ni 2.000 ili 10 odsto. Malo je takvih zahtjeva odbijeno – svega desetak i to uglavnom zbog nepotpune dokumentacije. Novosti
