BEOGRAD, Srbija bi već do kraja ove godine mogla da postane članica Svjetske trgovinske organizacije (STO), a u prvoj polovini 2013. gotovo sigurno, izjavila je u razgovoru za Politiku Bojana Todorović, pomoćnica ministra ekonomije i regionalnog razvoja Srbije.
Pregovori o članstvu Srbije u STO započeli su u februaru 2005. godine, a da je proces pristupanja Srbije ovoj organizaciji u završnoj fazi potvrđuje i sadržaj godišnjeg izvještaja generalnog direktora STO za 2011. godinu.
Prema riječima Bojane Todorović, u ovom dokumentu je zapisano da je cilj STO da u 2012. okonča pregovore o prijemu Srbije u svoje članstvo, što bi moglo da se poklopi sa krajem godine i očekivanim početkom pregovora Srbije o prijemu u članstvo Evropske unije.
Prijem Srbije u STO bio bi istovremeno potvrda da je Srbija zakoračili u predvorje Evropske unije i da je režim spoljne trgovine uskladila sa važećim pravilima u EU. Nijedna zemlja nije postala članica EU, a da prethodno nije već bila članica STO.
– Srbija je svoj sistem spoljne trgovine gotovo u cjelosti prilagodila važećim pravilima STO – kaže Todorovićeva.
– Ostalo je da nova skupština usvoji izmjene još nekoliko zakona. Predstoji usvajanje izmjene zakona o akcizama, jer u postojećem imamo različite stope za domaća i strana pića, što je suprotno pravilima STO, ali i propisom EU. Pored toga, pred poslanicima novog saziva parlamenta naći će se i predloženi zakon o patentima i zakon autorskom pravu – dodaje Todorovićeva.
Na opasku da je javnost stekla utisak da naš ulazak u STO otežava činjenica da u bilateralnim pregovorima još nije postignut dogovor o trgovini genetski modifikovanim organizmima (GMO), naša sagovornica ukazuje da je taj problem prenaglašen.
– Nije tačno da neke zemlje zahtjevaju od Srbije da omogući proizvodnju i uvoz genetski modifikovane hrane, jer po aktu STO nijedna zemlja nema pravo da tako nešto traži – kaže Todorovićeva.
– Riječ je o tome da STO ne poznaje zabranu uvoza i izvoza bilo kog proizvoda. Zakon može da propisuje složenu proceduru uvoza GMO, kojom se uvoz praktično onemogućava, ali nije dozvoljeno da u zakonu izričito piše da je uvoz zabranjen. Srbija može da riješi ovo pitanje preuzimanjem propisa EU ili Švajcarske koji regulišu ovu oblast.
Najduže se pregovara sa Ukrajinom, oko tri godine, koja od Srbije zahtjeva veoma veliki i širok stepen liberalizacije uvoza čelika. Sa ovom zemljom istovremeno pregovaramo i o međusobnom sporazumu o slobodnoj trgovini, kako bi udovoljili samo njihovim zahtjevima, a što ne bi važilo i za ostale članice STO– kaže Bojana Todorović.
Članstvo države u STO njenoj privredi omogućava pristup tržištima drugih zemalja pod ravnopravnim uslovima, ali je istovremeno i signal stranim investitorima o stabilnosti i predvidljivosti njenog ekonomskog sistema. Njena privreda može da koristi multilateralno dogovorene klauzule najpovlašćenije nacije, što znači da se ne može jednostrano povući data obaveza pristupa tržištu bez odgovarajuće kompenzacije,kao u slučaju kada je obaveza bilateralno dogovorena. Politika
