LJUBLJANA, Nakon Španije i Kipra, i Slovenija se pominje kao zemlja koja će trebati pomoć “finansijskog kišobrana” EU, jer joj je bankarski sektor “poljuljan”, a izvoz opada.
Međunarodne rejtinške agencije posljednjih dana smanjile su bonitet kako Slovenije kao države, tako i njenih banaka, i to je već dovelo do lošijih uslova pod kojima je moguće posuđivati novac na međunarodnom finansijskom tržištu.
Trenutno, Slovenija mora da plaća kamatu od oko sedam odsto na pozajmice.
Poređenja radi, Njemačka, koja spada među zemlje sa najboljom ocjenom, kada posuđuje mora plaćati kamatu manju od dva odsto, a s vremena na vrijeme ona pada i na nulu.
Slovenačke banke su nakon primanja zemlje u EU lakše dolazile do jeftinog novca, koji su u obliku povoljnih kredita “šakom i kapom” dijelile dalje.
Dugovi su rasli, kako na nivou države, tako i u privatnom sektoru, a zemlja je živjela na kredit.
Kada je došla kriza i kada su izvori jeftinog novca presušili, pokazale su se strukturalne slabosti slovenačkog ekonomskog sistema.
Nezaposlenost, kriza, smanjivanje plata…Nezadovoljstvo je u Sloveniji sve veće, navode ekonomski analitičari.
Osim problema sa bankama, Slovenija ima i problem sa onim što je u prošlosti bio njen najjači ekonomski adut – izvozom.
I na tom polju pokazuju se negativne posljedice relativne zatvorenosti slovenačkog tržišta za strane ulagače.
Ekonomski eksperti objašnjavu da izvozna struktura Slovenije nije dobra – premalo je proizvoda visoke tehnologije, a previše onih koji su radno izuzetno intenzivni.
Ako se Slovenija uporedi s nekim drugim novim članicama EU, poput Slovačke, Češke ili Mađarske, vidi se da kod njih ima više direktnih stranih investicija što mijenja i strukturu izvoza.
Smanjenje izvoza odražava se i na tržištu rada. Mada je stopa nezaposlenosti od osam odsto još uvijek niža od one koja vlada u evro-zoni sa 11 odsto, ona je ipak dvostruko veća nego 2008, navodi Dojče vele.