BANJALUKA, SARAJEVO, Finansijski i ekonomski stručnjaci iz BiH složni su u ocjeni da su pobjedom proreformskih snaga na grčkim izborima spriječeni izvjesna eskalacija dužničke krize u evrozoni i posredne reperkusije koje bi osjetila slabašna bh. privreda.
Bh. analitičari kažu da pobjeda političkih snaga u Grčkoj koje se zalažu za ostanak evra ne znači automatski da su eliminisane sve prijetnje po opstojnost evrozone, s obzirom na slabosti grčke ekonomije i problema u drugim većim zemljama članicama – Španiji i Italiji.
Stručnjaci ukazuju da izlazak Grčke iz evrobloka nije bio direktna opasnost po bh. tržište, s obzirom na to da, za razliku od Srbije, Makedonije i Albanije, nemamo banaka s grčkim kapitalom niti značajniju spoljnotrgovinsku razmjenu s tom južnom članicom EU. Međutim, kako napominju, indirektne posljedice bi se ogledale kroz ekonomske potrese evrozone i cijele Evropske unije, koji bi se, prije svega, reflektovali na smanjenje bh. izvoza na to naše najveće tržište, zatim, pad ino-investicija, kao i kroz izvjesno dodatno obaranje kreditnog rejtinga zemlje i poskupljenje kapitala.
Mijo Mišić, izvršni sekretar Udruženja banaka BiH, kaže da je EU previše milijardi evra uložila u spasavanje Grčke da bi je olako prepustila da raskine sporazum o finansiranju i napusti evrozonu.
“Lično smatram da evro može izgubiti bitku, ali ne i rat. BiH sada na sreću ne mora previše ulaziti u operativne tekuće spoljne probleme, već raditi domaću zadaću i čistiti vlastito dvorište kroz poštivanje tržišta”, kazao je Mišić.
On vjeruje da će aktuelna iskustva sa dužničkom krizom u evrozoni natjerati ključne igrače EU da sjednu i dogovore centralizovaniju fiskalnu politiku.
“Pokazalo se, očito, da razdvojena fiskalna i monetarna politika u EU ne mogu dugoročno opstati, pa je za očekivati da se te dvije politike ‘paketiraju’ i ključne odluke prepuste na odlučivanje Briselu. Primjer Grčke je najbolje pokazao da se državama članicama ne može dopustiti da vode autonomnu fiskalnu politiku”, istakao je Mišić.
Saša Grabovac, izvršni direktor Udruženja ekonomista RS – SWOT, kaže da će rezultati grčkih izbora imati uticaj na smirivanje finansijskih tržišta, ali da je i dalje prisutna suština problema prezadužnost te zemlje i njene upitne sposobnosti da u predstojećem periodu redovno izmiruje obaveze.
“Bez obzira na pobjedu proevropske opcije u Grčkoj, treba biti oprezan jer bi pritisci sindikata i drugih partija mogli spriječiti da mjere štednje budu sprovođene na način kako to zahtijevaju EU i MMF”, kazao je Grabovac.
Zbog toga, ocjenjuje, ni sve indirektne opasnosti po BiH nisu nestale, pa će od predstojećih poteza nove grčke vlade i situacije u drugim ugroženim zemljama evrozone zavisiti i uticaj po naš finansijski i privredni sektor.
Muris Čičić, akademik i profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, kaže da rezultate izbora u Grčkoj doživljava više kao simbolički nego suštinski preokret u spasavanju te zemlje od bankrota. On ističe da i dalje ne vidi kako će oslabljena grčka privreda finansirati ogromne potrebe za servisiranje duga, iako ukazuje da postoji očita namjera Njemačke da se postojeće stanje sanira.
“Ukoliko bi, ipak, došlo do najcrnjeg scenarija raspada evrozone i povratka zemalja svojim nacionalnim valutama, što je teško zamisliti, to bi uzrokovalo i krupne političke promjene u EU. A onda bismo se mi zamislili šta ćemo, jer znamo da u kriznim situacijama najgore prolaze najsiromašniji, a među takvima je BiH”, upozorio je Čičić. Nezavisne novine
