BEOGRAD, Podsticanje potrošnje, kao način za izlazak iz ekonomske krize po savjetu pojedinih svjetskih eksperata, ne bi bilo dobro rješenje za Srbiju, koja bi umjesto toga trebalo da se okrene fiskalnoj konsolidaciji, odnosno smanjenju budžetskog deficita i zaustavljanju rasta javnog duga, ocijenili su danas ekonomisti u izjavama Tanjugu.
Profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Milojko Arsić tvrdi da je podsticanje potrošnje kao recept za izlazak iz ekonomske krize namijenjeno zemljama sa velikim unutrašnjim tržištem, tako da se najveći dio fiskalnih podsticaja usmjeri na kupovinu domaćih proizvoda.”Drugo, radi se o zemljama koje imaju relativno visok kreditni rejting tako da je vjerovatnoća dužničke krize kod njih vrlo mala”, precizirao je Arsić.
On je istakao da, za razliku od takvih zemalja, Srbija kao mala, otvorena, privreda ima relativno male koristi od fiskalnih podsticaja jer se njihov najveći dio preliva na uvoz robe i usluga, odnosno umjesto da raste proizvodnja brže se povećava spoljnotrgovinski deficit, a njegovo povećanje zatim utiče na smanjenje vrijednosti dinara i, sa određenim pomakom, na kretanje inflacije.”Primjena ekspanzivne fiskalne politike ili podsticaja ne bi dala dobre rezultate u Srbiji, takva politika bi mogla da se primjeni u slučaju Amerike, Njemačke ili Kine, kada bi htjela to da radi, za njih bi takvi savjeti mogli da budu korisni, ali ne za Srbiju”, dodao je Arsić.
On je naveo da se za Srbiju može reći da je već sprovodila takvu politiku u prethodne dvije godine i da su njeni rezultati vrlo loši pošto je za razliku od većine zemalja koje su značajno smanjile fiskalni deficit, povećala deficit u prethodnoj, a naročito u ovoj godini, ali to nije rezultiralo povećanjem zaposlenosti ni domaće proizvodnje.”Što se tiče neophodnih mjera za Srbiju, mislim da u prvom planu treba da bude dosta snažan program fiskalne konsolidacije koji bi imao za rezultat da se u relativno kratkom roku ostvari ono što su druge zemlje radile u prethodne dvije godine, a što Srbija nije”, rekao je Arsić.
Prema njegovim riječima, to znači da Srbija mora da fiskalni deficit, koji bi u ovoj godini, ako se ništa ne preduzme, mogao da premaši šest odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), da smanji sljedeće godine na oko tri odsto BDP-a, a to istovremeno znači da mora da primjeni kombinovane mjere i najveći dio tog smanjenja ostvario bi se kroz štednju, ali je neophodno i određeno povećanje poreza, prije svega PDV-a.
Arsić je naglasio da podsticaji u Srbiji prvenstveno treba da budu usmjereni na unapređenje dugoročnih uslova za rad i zapošljavanje, a u okviru fiskalne politike to znači da se poveća učešće javnih investicija u smanjenoj javnoj potrošnji, da se promjeni struktura poreskog sistema kojom bi se smanjili troškovi rada, a povećali troškovi potrošnje.
On je dodao da je jedna od mjera koju bi trebalo sprovesti u okviru fiskalne konsolidacije zaustavljanje daljeg rasta javnog duga i smanjivanje vjerovatnoće dužničke krize, što bi za posljedicu imalo i smanjivanje kamatnih stopa pa bi privatni sektor i država mogli da se zadužuju po povoljnijim uslovima nego sada.
Predsjednik Saveza ekonomista Srbije Aleksandar Vlahović ocijenio je da bi u slučaju Srbije podsticanje potrošnje bio pogrešan recept, ukoliko se radi o podsticanju lične potrošnje, “s obzirom da nam je privreda nekonkurentna i da bi najveći dio te lične potrošnje zapravo predstavljao izvor za dodatno uvećani uvoz”. “Time bi se još više produbio trgovinski deficit, što bi za sobom ‘povuklo’ i platnobilansni deficit i ugrozilo makroekonomsku stabilnost zemlje”, objasnio je Vlahović.
Prema njegovim riječima, Srbiji je potrebno povećanje investicione potrošnje, odnosno povećanje javnih investicija, ili makar realizacija javnih investicija koje su predviđene budžetom za ovu godinu.”Upravo investiciona potrošnja, uz pretpostavku da na osnovu takvih investicija bude uposlena domaća privreda, zapravo predstavlja svojevrsni pokretač ukupne ekonomske aktivnosti i to i jeste recept koji je država primjenjivala od 2009. godine naovamo sa manje ili više uspjeha”, dodao je Vlahović.
On je naglasio da je u narednom periodu neophodna kratkoročna fiskalna konsolidacija, odnosno neophodno je izvršiti značajno smanjenje budžetskih rashoda a s druge strane vrlo vjerovatno je da će doći do povećanja poreza na dodatu vrijednost.
Kako je naglasio, “početak svih početaka je fiskalno odgovornija vlast i dramatično smanjenje budžetskog deficita”.
Predsjednik Upravnog odbora Centra za liberalno-demokratske studije Boško Mijatović smatra da je podsticanje potrošnje kao recept za izlazak iz krize, “sporna strategija i za druge zemlje, a posebno za Srbiju”.”Prvi razlog je što je Srbija već previše zadužena zemlja i dalje zaduživanje je gotovo nemoguće, a drugi razlog je što bi se najveći dio tog stimulansa odrazio na povećanje uvoza i povećanje spoljnotrgovinskog deficita, a ne na podsticanje i porast proizvodnje”, precizirao je Mijatović.
Srbiji, kako je istakao, preostaje mukotrpan put reformi, kresanja potrošnje uravnoteženja budžeta, i slične mjere.
Mijatović je naveo i da bi među prvim potezima nove vlade trebalo da bude bolja naplata poreskih dažbina, jer, prema njegovom mišljenju, “poreska administracija podbacuje i tu se nalaze inicijalne rezerve budžeta republike”. Tanjug