BEOGRAD, Čak i ako saobraćajna nesreća prođe bez povrijeđenih, to ne znači da jedan od aktera neće ubrzo dobiti poziv osiguravajuće kuće da uplati dio odštete koju je ta kuća već isplatila drugom učesniku udesa.
Ovo se dešava kada je osiguravajuće društvo prevareno, a iznosi idu i do više hiljada evra.
Po riječima Sanje Kovačević, predsjednice Komisije za sprečavanje prevara u osiguranju pri Udruženju osiguravača Srbije, s porastom ekonomske krize, broj pokušaja prevara raste. Vara se, najčešće, kod osiguranja motornih vozila.
– Kod kasko osiguranja, obično je u pitanju “fingiranje” saobraćajnih nezgoda, gdje se dva vozila “čuknu” branicima, ali je unutra devetoro ljudi koji prijave povrede – kaže Kovačevićeva.
Lažirane saobraćajke, po pravilu, dešavaju se noću, bez svjedoka, na malo prometnim saobraćajnicama. U njima učestvuje skupo vozilo koje je kasko osigurano, i jedno staro, gotovo bezvrijedno. Poslije navodne nezgode, učesnici pozivaju policiju da izvrši uviđaj, poslije čega podnose zahtjev za isplatu štete.
Prevare su obično rezultat lažiranja ljekarskih nalaza ili policijskih izvještaja, a prema nekim procjenama, osiguravajuće kuće u Srbiji na njima gube od dva do četiri miliona evra godišnje.
Prevaranti najčešće naplaćuju takozvanu trzajnu povredu vrata, do koje obično dolazi kada auto biva udaren otpozadi. Za to mogu da dobiju i do 3.000 evra. Često se traži i naknada za pretrpljeni strah, za koji se isplaćuje oko 500 evra.
Osiguranja se naplaćuju i zbog “lažiranih” prijava krađa. Uglavnom su u pitanju skupa vozila, koja nestaju samo mjesec dana pošto je uzeta polisa i uplaćena prva rata. Da bi utvrdili da li je riječ o prevari, istražitelji osiguravajućih kuća obično šalju ključeve vozila koje je dostavio osiguranik na ekspertizu, da bi vidjeli da li je kopiran.
A lažni udes može se prepoznati po tome što se oštećenja na vozilima koja su učestvovala u nezgodi ne poklapaju, ili tako što jedno od vozila bude popravljeno prije prijave štete.
– Dešavaju se i podmetanja požara, obično u poslovnim prostorima, i to, po pravilu, kada je klijent uzeo kredit koji ne može da vrati – konstatuje Sanja Kovačević.
Prevare je teško dokazati, pa je zato broj obraćanja osiguravajućih društava MUP i tižilaštvu relativno mali. Ipak, policija je prethodnih godina otkrila čak nekoliko grupa svojih službenika koji su učestvovali u prevarama. Prošle godine je uhapšena 15-člana grupa iz Zrenjanina i Novog Sada, u kojoj su bila i četvorica saobraćajaca. Oni su za lažne zapisnike o udesu dobijali po 1.000 evra.
“Češljaju” bivši policajci
Sve osiguravajuće kuće imaju sektore za otkrivanje prevara. Neke od njih čak zapošljavaju bivše policajce, a kako kažu u Udruženju osiguravača, saradnja s policijom je odlična, ali ne nailaze na razumijevanje u pravosuđu.
Nigdje optužnica
Presuda za prevare sa osiguranjem u posljednje tri godine, uprkos brojnim mahinacijama, ipak nema. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u 2010. su podnijete samo dvije prijave, ali nije podignuta nijedna optužnica. Dvije godine prije toga nije bilo čak ni prijava. Novosti