BEOGRAD, Proljećna sjetva u Srbiji je na samom kraju, a dominantna kultura i ove godine je kukuruz koji je do sada zasijan na oko 90 odsto površina od ukupno planiranih 1,25 miliona hektara (ha), izjavio je pomoćnik ministra poljoprivrede i trgovine Miloš Milovanović.
“Uz normalne vremenske prilike u ostatku godine i prosječan višegodišnji prinos, može se očekivati ukupan rod kukuruza od oko sedam miliona tona”, kazao je pomoćnik ministra Milovanović.
Milovanović je istakao da će ukupna proizvodnja biti i više nego dovoljna za domaću potrošnju, a odgovarajuća količina kukuruza će, kao i do sada, biti na raspolaganju za izvoz. Procenat izvršene sjetve suncokreta i soje je nešto manji nego kod kukuruza i iznosi oko 85 odsto, a očekuje se da će biti zasijane na 175.000, odnosno 165.000 ha.
Sjetva šećerne repe je okončana na oko 60.000 ha, što će garantovati zadovoljenje domaćih potreba i ispunjenje kvote za izvoz šećera u Evropsku uniju (EU) koja na godišnjem nivou iznosi 180.000 tona, naveo je Milovanović. Uz prosječan hektarski prinos koji iznosi 48,77 tona i uz prosječnu digestiju od 16,5 odsto, može se očekivati proizvodnja od 400.000 tona šećera, ukazao je pomoćnik ministra. Po Milovanoviću, produkcija može biti i veća, u zavisnosti od vremenskih prilika i sadržaja šećera u šećernoj repi. “Sasvim sigurno, to je daleko iznad ukupnih potreba naše zemlje koje se kreću između 200.000 i 230.000 tona šećera na godišnjem nivou”, istakao je Milovanović.
Milovanović je podvukao da se šećer godinama unazad nalazi među prvih pet izvoznih agrarnih proizvoda po vrijednosti izvoza, što svjedoči da je taj proizvod konkurentan na međunarodnom tržištu. “Vjerujemo da će i ova godina biti takva,” naveo je Milovanović. Pomoćnik ministra je kazao i da se pšenica zasijana jesenas na 470.000 ha nalazi u dobrom stanju, a vremenske prilike posljednjih nedjelja joj pogoduju u “mjeri za koju vjerujemo da će biti proizvedeno više nego dovoljno pšenice, odnosno brašna za upotrebu u našoj zemlji i izvoz određenih količina”.
Milovanović je rekao da će možda biti izvezeno čak i 500.000 tona hljebnog žita i to na regionalna tržišta Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Makedonije, koji su tradicionalni kupci srpske pšenice, ali i van Zone slobodne trgovine u Centralnoj Evropi (CEFTA), u kojoj su, takođe, Albanija, Hrvatska, Moldavija i Misija Ujedinjenih nacija na Kosovu i Metohiji (UNMIK), u ime privremenih institucija samouprave u pokrajini. Tanjug