Džombić: Gradnja autoputa najznačajniji projekat u regionu

BANJALUKA, Aleksandar Džombić, premijer RS, rekao je da je izgradnja autoputa Banjaluka – Doboj, odnosno dionice od Prnjavora do Doboja, veoma značajan infrastrukturalni projekat i jedan od najznačajnijih koji se trenutno rade u regionu.

“To se može vidjeti po broju onih koji su otkupili tendersku dokumentaciju za ovaj projekat, čak 31 građevinska kompanija, i već sada možemo reći da ćemo imati 15 ili 16 ozbiljnih konkurenata”, kazao je Džombić.

On ističe da je za ovaj projekat dobijena podrška i od Evropske komisije, te da će RS do septembra završiti pregovore s Evropskom investicionom bankom (EIB) za finansiranje dionice od Banjaluke do Prnjavora, kako bi se već početkom sljedeće sezone moglo ući u radove.
Govoreći o korupciji u RS Džombić kaže da će dogovor koji je postignut između predsjednika RS, Saveza sindikata i Vlade RS o formiranju antikorupcionog tima biti ispoštovan, te da će on sasvim sigurno dati rezultate.

Imate li povratnu informaciju iz EIB-a da li su spremni da finansiraju dionicu od Banjaluke do Prnjavora?
DŽOMBIĆ: Po onim informacijama koje ja imam pregovori bi trebalo da budu završeni do septembra. Oni su preliminarno dali saglasnost na ovu dionicu. Ova dionica je nešto duža od 36 kilometara i zbog konfiguracije terena radovi se procjenjuju na oko 200 miliona evra. Rok za izvođenje radova je tri godine, tako da bismo za tri godine mogli imati autoput prema Doboju. Mahovljanska petlja bi takođe mogla biti završena do kraja maja ili u junu ove godine, tako da ćemo imati spojenu komunikaciju. Treba da ubrzamo pregovore sa resornim ministrom Vlade Hrvatske i da počnemo sa izgradnjom mosta preko rijeke Save u Gradišci i da onda putna komunikacija koju smo izradili dobije potpuni smisao. Istovremeno, sa EBRD-om smo dogovorili da krenemo u izbor partnera za izdavanje koncesije za koridor 5c koji prolazi kroz RS, odnosno od Doboja prema Šamcu, a radi se o dionici od oko 46 kilometara.

Ima li zainteresovanih za koncesiju za koridor 5c?
DŽOMBIĆ: Za sada još nemamo informacije. Moramo definisati uslove i kada to uradimo odnosno definišemo uslove koncesije kao što je da li ćemo preuzimati dio rizika prometa saobraćaja ili ne. Naravno, mi bismo željeli da ne preuzimamo niti jedan dio rizika, ali je veoma bitno da zajedno sa konsultantima i EBRD-om sagledamo sve i potrebe koridora 5c i da konkurs koji raspišemo bude uspješan i da nađemo partnera, a onda eventualno može doći u obzir preuzimanje nekog dijela rizika prometa samo da bi radovi počeli.

Očekujete li angažovanje domaće operative na izgradnji autoputa Banjaluka – Doboj?
DŽOMBIĆ: Nažalost, nisu uspjeli da naprave dogovor i formiraju konzorcijum. Mi smo u pregovorima stvorili takve uslove da ne eliminišemo eventualno formirani domaći konzorcijum. Očekujem da će domaći izvođači biti uključeni, i mislim da neki od domaćih izvođača ispunjavaju uslove da budu nosioci i da se mogu pojaviti kao ponuđači. U svakom slučaju oni koji to ne ispunjavaju vjerovatno će se pojaviti sa nekim iz inostranstva. Očekujem da, iako bi neko pobijedio iz inostranstva, angažuje dobar dio naše građevinske operative i da će tako na indirektan način građevinski sektor učestvovati u ovom projektu.

Kada su u pitanju ostale investicije u RS, šta je najizvjesnije da bude realizovano u ovoj godini?
DŽOMBIĆ: Ove godine Termoelektrana Ugljevik, i to je velika investicija, jer se radi o bloku od 400 megavata, vrijednosti između 400 i 500 miliona evra. Zatim Hidroelektrana Dabar, koju radi “Elektroprivreda RS”, a prošle godine smo imali tematsku sjednicu Vlade RS na kojoj smo donijeli odluku da krenemo u izgradnju. Predračunska vrijednost je oko 180 miliona evra i mislim da su dobijene dozvole za početak gradnje i da će “Elektroprivreda RS” svojim sredstvima da gradi ovu investiciju. Pored toga, sistem odbrane od poplava, i sa EIB-om smo vrlo brzo ispregovarali ovaj projekat, a njegova vrijednost je 90 miliona evra. Pripremljena je dokumentacija i za raspisivanje tendera za projekat komunalne infrastrukture vrijednosti 50 miliona evra, a nosioci posla će biti opštine RS i ova sredstva su već operativna. To su neki od najznačajnijih projekata koji počinju s radom ove godine.

Najavljuje se tematska sjednica o “Željeznicama RS” i sve glasnije su priče da će ovo preduzeće otići u stečaj. Koliko je realno da se to desi?
DŽOMBIĆ: Vlada RS će pokušati da uradi sve kako do toga ne bi došlo i do sada smo sve činili da oni funkcionišu. Ako gledamo finansijske pokazatelje “Željeznica RS”, oni su najbliži stečaju jer nisu u stanju da otplaćuju kredite i Vlada RS to radi za njih. Otplatili smo već oko 30 miliona KM. Oni imaju oko 200 miliona KM kredita i sve će to pasti na teret Vlade. Predlagaću reorganizaciju, a ne klasično guranje u stečaj, a tu će država morati igrati ulogu i ubuduće jer svagdje vlade dotiraju željeznice.

Kakva je situacija u budžetu RS jer često čujemo da u njemu ima velikih problema?
DŽOMBIĆ: On je likvidan, sve obaveze su izvršene i izvršavaju se. Nema ništa što je ostalo neizmireno ni u prošloj godini, ni u ovoj, i možda se radi o najlikvidnijem budžetu u regionu jer realno je koncipiran. Za ovih prvih nekoliko mjeseci sve ide s planom. U ovoj godini smo predvidjeli finansiranje za budžetsku potrošnju i to je negdje oko 100 miliona KM. Već smo donijeli neke odluke na sjednici Skupštine. Već sljedeća godina bi trebalo da bude godina konsolidacije i to sam i predvidio unazad tri godine kako će se kretati situacija. Kada smo 2008. imali globalnu krizu i nagli pad prihoda u 2009, tada su se mogle donositi odluke da pravimo radikalne rezove na rashodovnoj strani i prilagođavamo istog trenutka troškove. Veći dio stručne javnosti to ne preporučuje, već postepeno prilagođavanje, što smo i uradili i u sljedećoj godini trebaće nam manje zaduženje, koje će sigurno biti manje od 50 miliona KM i neuzimanje više kredita za budžet.

Kako komentarišete situaciju u vezi sa budžetom BiH?
DŽOMBIĆ: Mislim da smo napravili dobar dogovor, a okvir od 950 miliona KM za naredne tri godine i 750 sa indirektnih poreza je nešto što je realno i neće biti nikakvih problema u funkcionisanju BiH jer mogu da finansiraju sve svoje obaveze. Prošle godine je izvršenje bilo 910 miliona KM, i nikakvih problema nije bilo u njegovom izvršenju. Zašto bi onda neko bio oštećen?

Znači, očekujete njegovo usvajanje?
DŽOMBIĆ: Imam informaciju da se u Predsjedništvu BiH napravio problem, da se traži dodatno smanjenje, promjena u Ustavu BiH da bi se smanjile plate, i imam osjećaj da se traži neki razlog od strane Željka Komšića i Bakira Izetbegovića da ne dođe do usvajanja. Sad nemam prave informacije da li se, u stvari, želi doći u poziciju da se ne usvoji budžet, ali onda imamo poziciju privremenog finansiranja koje je 910 miliona i onda je u većem interesu da se taj budžet usvoji.

Hoće li biti novog aranžmana sa MMF-om?
DŽOMBIĆ: Tražimo novi aranžman koji bi podrazumijevao da dobijemo nova sredstva koja bismo koristili isključivo za restrukturiranje postojećeg duga. Ta sredstva su veoma povoljna i jeftina, oko 1,5 odsto kamatna stopa, i bila su nam dostupna kada nam je bilo najpotrebnije, ali sa stanovišta rokova na pet godina uz grejs period od tri godine, dospijevaju sve u oko dvije godine, zavisno od trenutka povlačenja. Razgovaraćemo sa Međunarodnim monetarnim fondom da nam ne daju dodatna sredstva za budžetsku potrošnju, nego samo da nam daju dvije rate da bismo otplaćivali dug koji smo povukli i kako bismo na taj način sebi relaksirali odnos i stvorili dodatni prostor za prilagođavanje našoj ekonomiji.

Kada se može očekivati formiranje antikorupcionog tima, koji su najavili predstavnici SSRS, predsjednik RS i Vlada RS? Koliko je RS uopšte izložena problemu korupcije?
DŽOMBIĆ: Biće ispoštovan u najkraćem mogućem roku i antikorupcioni tim sasvim sigurno može da doprinese u borbi protiv korupcije i kriminala. Moramo shvatiti da je to bolest savremenih društava i da nijedno društvo nije imuno. Nije to karakteristika RS, FBiH, BiH, već čitavog regiona, pa i razvijenih zapadnih zemalja. Administracije i organi unutar država zaduženi su da razviju sisteme i procese kako bi suzbijali korupciju i kriminal. Mi smo imali strategiju suzbijanja korupcije i kriminala koja je istekla prošle godine i prvo što ću tražiti kada dođem na sjednicu Vlade, a već sam dao zadatak ministrima, da napišu novu strategiju, ali koja je provodiva. Smatram da imamo uspjeha u RS i da smo u prethodnom periodu napravili dosta uspjeha, ali da to moramo da nastavimo i dodatno pojačamo i tome svi damo doprinos.

Znači, agresivnije u borbu protiv korupcije?
DŽOMBIĆ: Da, agresivnije.

Vlada RS nedavno je imala tematsku sjednicu o integracijama u EU, a jedan od najvećih problema biće uspostavljanje mehanizma koordinacije na nivou BiH. Koliko je realno da u skorijoj budućnosti dođemo do tog mehanizma?
DŽOMBIĆ: Ono što mi zastupamo je jedan decentralizovani pristup zato da bismo imali dobar rezultat. Ukoliko to centralizujemo, mislimo da, prije svega, to nije ustavno, nećemo imati željeni rezultat i niti mi entitetske vlade, nego i dalje kroz lokalne samouprave. Moramo osposobiti ljude, službe, koji mogu da implementiraju sve projekte koji stoje pred nama i moramo napraviti takav sistem. Vlada RS je sigurno u tom ogledu najosposobljenija za integracije u EU i sasvim sigurno tu možemo dati najveći doprinos.

Koliko su drugi spremni da prihvate takav decentralizovan model integracija?
DŽOMBIĆ: Imam osjećaj da neki ljudi i ne razumiju šta nas čeka, po onom principu dajte da sve centralizujemo na nivo BiH, a kada to uradimo i kada to ne bude funkcionisalo, onda ćemo se hvatati za glavu. Zašto to ne uradimo ranije, da se razjasnimo prije toga i da napravimo jedan sistem koji odgovara kompletnoj BiH, naravno i Ustavu, kao i RS. Nadam se da možemo postići kompromise i u tom kontekstu ću se lično više uključiti u vezi s tim da dam pomoć i podršku da napravimo jedan model. Naravno, nije problem jedna tačka izvještavanja, nije problem ni jedna tačka komunikacije sa Briselom ili jedno tijelo koje zajedno koordinira, ali čitav sistem mora biti jedinstven.

Zaduživanje
Vlada RS je na sjednici predložila izmjene i dopune Zakona o dugu, zaduživanju i garancijama RS. O čemu se zapravo radi?
DŽOMBIĆ: Taj zakon smo prvi put usvojili 2007. godine, i do tada nije ni postojala uređenost unutar RS. Ovim izmjenama dozvolili smo da podržimo izdavanje garancija kompanijama koje će u inostranstvu na međunarodnom tenderu i koje finansiraju međunarodne finansijske institucije dobiti posao. To do sada nije bio slučaj, znači ako neka od domaćih kompanija dobije međunarodni tender koji finansiraju međunarodne institucije mogu dobiti garancije RS, odnosno da se izađe pred Narodnu skupštinu RS koja će se izjasniti o tome. Nezavisne novine