LJUBLJANA/ZAGREB, Slovenci i Austrijanci su “zaratili” zbog kranjske kobasice, a ni Hrvati nisu ravnodušni u tom sporu i smatraju da i oni imaju pravo na ovaj proizvod.
Slovenci žele da zaštite naziv “kranjska kobasica” kao svoj brend i još prošle godine upozorili su hrvatske proizvođače da svoje kobasice ne nazivaju – “kranjskim”.
“Kranjska sa sirom još nije izgubljena” – izjavio je za austrijske medije ministar poljoprivrede Niki Berlakovič, koji je dodao da Austrijanci neće dopustiti da im se zabrani korištenje imena “kranjska” kad je riječ o ovoj – među Austrijancima vrlo popularnoj kobasici.
Slovenija je prije nekoliko dana Evropskoj komisiji podnijela zahtjev da se zaštiti ime “kranjska kobasica”, kako bi ga mogli nositi samo slovenski proizvodi. Činjenica je da je riječ o dimljenoj kobasici čije ime potiče iz istorijske regije Kranjske – koja se nalazi u današnjoj Sloveniji.
Slovenački mediji još prošle godine objavili su da nadležno ministarstvo namjerava diplomatskim kanalima da upozori hrvatske institucije da se u Hrvatskoj proizvodi i prodaje “kranjska kobasica”, koja ni približno nije “kranjska”.
Od 2008. kranjska kobasica u Sloveniji je zaštićeni geografski proizvod, a Slovenija je o tom pitanju sada krenula i u ofanzivu u EU.
Austrijanci protestvuju, jer smatraju da bi, ukoliko bi ime “kranjska” bilo zaista zaštićeno, njihovi domaći proizvođači zapali u ozbiljne nevolje. Austrijska Kancelarija za patente navodi da bi zaštita imena značila kraj u Austriji izuzetno raširenog korištenja naziva za slične kobasice”.
U Austriji, prije svega u Beču, vrlo su popularne kranjske kobasice sa sirom.
Sada je rok od šest mjeseci za ulaganje žalbe, a potom će EU odlučiti trebaju li kranjske kobasice uživati zaštićeni status – poput francuskog konjaka ili švarcvaldske šunke.
Jedno je sigurno: kranjska kobasica prozvodi se od svinjskog mesa. Slovenija u rukama ima uvjerljive argumente. Slovenci su Uniji predali vrlo detaljan opis “kranjske klobase” kao “pasterizovane polutrajne kobasice iz grubo mljevene svinjetine”.
Tu se ozbiljno poziva na davnu prošlost i objašnjava da je regija Kranjska od 1002. bila samostalna markgrofovija sa svojim vlastitim markgrofom. U jednom razdoblju pripadala je i Austriji, ali to je sada prošlost.
Slovenci navode i citat iz jedne “Kuvarice” iz 19. vijeka i podsjećaju na tradiciju. Naveli su i priču o habsburškom caru Franji Josipu, koji je jednom u svojoj kočiji prolazio Kranjskom, te zastao u jednoj gostionici i zatražio nešto za jelo.
Posramljena krčmarica je navodno odgovorila: “Imamo samo našu običnu domaću kobasicu, ništa drugo.” Ali, car je, nakon što je probao kobasicu, odgovorio: “To nije obična kobasica, to je `kranjska kobasica`”.
U Beču neki na ovaj zahtjev za zaštitom imena “kranjska” gledaju kao na osvetnički potez zbog spora oko bučinog ulja. Austrijanci su 1996. zaštitili svoje “štajersko ulje”, koje zbog dobre prodaje zovu i “štajerskim crnim zlatom” – navodi “Dojče vele”.
Nedavno je Ljubljana, pak, pokušala svoj slovenački konkurentski proizvod registrovati kao “štajersko prekomursko bučino ulje”. Austrijski su proizvođači na to pobjesnjeli i Briselu vrlo jasno dali do znanja šta misle o toj ideji.
