BEOGRAD, Sve više građana i firmi u Srbiji ne otplaćuje kredite zbog krize i visokih kamata.
Problematični zajmovi, čije je kašnjenje u otplati veće od 90 dana, dostigli su 19,4 odsto, što je jedna od najviših stopa u regionu. Prema zvaničnim podacima, preduzeća ne otplaćuju 25 odsto zajmova, a nezvanično se pominje podatak od čak 30 odsto. Građani su i dalje revnosniji i njihova docnja je 8,2 odsto.
– Problematični krediti rastu od 2008. godine i njihov nivo je zabrinjavajući – kaže Vladimir Čupić, predsjednik Odbora za finansije Privredne komore Srbije. – Takav procenat učešća problematičnih kredita utiče na kvalitet aktive banaka, rezultate bankarskog sektora i cijene bankarskih proizvoda i usluga.
Sve teža otplata kredita stavlja banke u poziciju da razmišljaju o otpisu dijela duga, dok traže uvođenje naplate zajmova preko “trećih lica”. Dugovi bankama, inače, iznose oko 20 milijardi evra. Najviše duguje privreda – oko 13,5 milijardi, zatim građani – 5,6 milijardi, dok ostatak odlazi na preduzetnike i poljoprivrednike.
Odbor za finansije je predložio da se radi rješavanja problema u vezi sa ovim kreditima, između ostalog, omogući bankama da dospjela potraživanja od firmi mogu da ustupaju ne samo preduzećima koja se pretežno bave finansijskom djelatnošću već i drugima koja imaju interes za to.
– Takvo rješenje je predviđeno jer se smanjuje mogućnost da potraživanja otkupe firme povezane sa dužnikom, što je u interesu banaka – rekla je Bojana Mijailović iz Sektora za kontrolu poslovanja NBS. – Takođe, onemogućava se i da potraživanja otkupe preduzeća povezana sa bankom i obezbjeđuje se fer procjena vrijednosti tog potraživanja. U pojedinim zemljama regiona bilansi banaka su privremeno “čišćeni” od problematičnih kredita njihovim prenosom na povezana lica, što se kasnije bankama vraćalo kao bumerang.
Bankari kod nas, sem poteškoća u vraćanju, imaju problem i s plasmanima. Teško je, kako sami kažu, da pronađu klijenta za kog sa izvjesnošću može da se procjeni da će uspjeti da vrati svoje obaveze na vrijeme. U uslovima kada vraćanje starih zajmova kasni, i banke su izuzetno oprezne, pa su procjene prije odobravanja zajmova sve rigoroznije.
Špekulanti
Stručnjaci za hartije od vrijednosti smatraju da će za ustupanje ovakvih potraživanja najzainteresovaniji biti špekulanti. Tako je svuda u svijetu, pa ni kod nas neće biti izuzetka. Ipak, kako da se riješi problem teško naplativih zajmova? Brokeri kažu da ako banka ima loše plasmane, koji su uz to i loše obezbjeđeni, najbolje je da ih otpiše. Što su plasmani sigurniji i bolje obezbjeđeni, to je i njihova cijena pri ustupanju veća. Zasada banke prodaju loše kredite, i to po cijeni koja jedva dostiže 20 odsto preostalih obaveza klijenta. Novosti
