BANJALUKA, Usvajanjem Zakona o akcizama BiH je počela složeni proces harmonizacije akciza sa minimalnim akcizama u EU – pozitivan korak u procesu harmonizacije predstavlja uvođenje dodatne putarine u cijeni naftnih derivata, čime se ukupna akciza na naftne derivate približila minimalnim standardima Unije.
Međutim, to je bilo kratkog efekta, jer je EU od početka 2010. godine povećala minimalne stope akciza na dizel, što je povećalo raspon između akciza u BiH i u EU, navodi se u biltenu Odeljenja za makroekonomsku analizu Uprave za indirektno oporezivanje BiH /UIO/.
Kako EU planira da do 2013. godine izjednači akcize na dizel/kerozin i bezolovni benzin, pa potom akcize na dizel značajno poveća, očekuje se da će jaz između akciza u EU i akciza u BiH, ukoliko ne dođe do promjene u akciznoj politici u BiH, postati sve veći, od sadašnjih 0,10 KM po litru na obje vrste derivata do 0,25 KM po litru na dizel.
Postoji mogućnost da tekuća recesija u članicama odloži takve planove Evropske komisije za određeno vrijeme.
Analiza politike akciza u članicama EU i poređenje sa situacijom u BiH ukazuju na dvije činjenice. Prvo – maloprodajne cijene derivata u BiH su na minimumu EU, drugo – poresko opterećenje maloprodajne cijene derivata najmanje je u odnosu na sve članice EU.
Pretpostavljajući da kvalitet derivata na tržištu BiH odgovara minimalnim dozvoljenim standardima u EU, iz svega se može zaključiti da je BiH fiskalno i cjenovno konkurentna u području derivata.
Tome je doprinijelo kumulativno djelovanje više faktora, među kojima je stopa PDV-a u BiH od 17 odsto, koja je jedna od najnižih u Evropi, što direktno utiče na visinu maloprodajne cijene.
Tu su i ukupna stopa akciza na derivate nafte u BiH, koja je nakon uvođenja putarine ispod minimalnih standarda EU, što pozitivno djeluje na maloprodajne cijene, zatim SSP – čija je primjena donijela smanjenje i konačno ukidanje carine na uvoz derivata iz EU, čime je smanjena carinska vrijednost uvezenih derivata.
Značajan faktor jeste ulazak “Rafinerije nafte” iz Broda na tržište BiH, gdje podizanjem kvaliteta derivata i kapaciteta proizvodnje, te procesima širenja prodajne mreže na tržište BiH, došlo je do okrupnjavanja distribucije derivata i pozitivnih efekata na cijene.
Dosadašnja rascjepkanost tržišta derivata, koja se ogledala u poslovanju velikog broja manjih distributera derivata nafte, negativno je uticala na maloprodajne cijene derivata. Veći distributeri su ostvarivali ekstraprofite, a okrupnjavanje distribucije ulaskom brodske rafinerije na tržište dovelo je do smanjenja marži i pojeftinjenja derivata.
Nakon ukidanja carinskog evidentiranja na uvoz dobara iz trećih zemalja od jedan odsto, koje je opterećivalo ulaznu cijenu nafte u toj rafineriji, očekivalo se da će doći do nastavka procesa stabilizacije cijena.
Skok cijena nafte na svjetskom tržištu i nepovoljne prognoze u pogledu smirivanja političke situacije neutralizovali su navedene pozitivne efekte na cijene derivata u BiH. Imajući u vidu da rast cijena nafte podjednako pogađa sve zemlje, a da članice EU kontinuirano povećavaju stope akciza i PDV- a, BiH je i dalje ostala fiskalno konkurentna.
U posljednje vrijeme javljaju se i inicijative za povećanje stope PDV-a u BiH sa sadašnjih 17 na 25 odsto, što dovodi do višestrukih fiskalnih, mikroekonomskih i makroekonomskih implikacija. To bi dovelo do rasta maloprodajne cijene od 6,84 odsto, a istovremeno bi udio PDV-a u cijeni porastao za 47 odsto, što bi uticalo i na povećanje ukupnog poreskog opterećenja jednog litra derivata nafte.
Zadržavanje iste stope PDV-a značajno bi relaksiralo poziciju distributera nafte u slučaju rasta cijena na svjetskom tržištu. Postavlja se pitanje da li postoji način da se neutralizuje ili barem ublaži efekat cjenovnog šoka koji izaziva situacija na svjetskom tržištu energenata.
Osim strateškog opredjeljenja koji podrazumijeva smanjenje korištenja fosilnih pogonskih goriva i orijentaciju na nove oblike pogona (električni, hibridni), distributeri bi trebalo da sagledaju mogućnosti unapređenja interne ekonomije i integracije poslovanja – da bi smanjili fiksne troškove i stvorili prostor za smanjenje cijene prije oporezivanja.
S obzirom na to da su dugoročne prognoze cijena nafte i derivata krajnje nepovoljne zbog ograničenih zaliha fosilnih energenata, nabrojanim instrumentima EU biće omogućeno da se u turbulentnim vremenima u pogledu cijena energenata može djelovati na stabilizaciju cijena inputa i transporta, te na smanjenje zavisnosti od nafte i derivata.
Time se, ujedno, utiče na jačanje konkurentnosti privrede, poboljšanje socijalnog položaja stanovništva i ublažavanje regresivnih efekata koje oporezivanje akcizom ima na male firme i građane sa nižim primanjima. Srna
