LA PAZ, Kada se govori o uspjesima zemalja Latinske Amerike u prvi plan uvijek dolazi Brazil. Uspješna je i Bolivija, koja u posljednjih pet godina bilježi privredni rast.
Istovremeno je uspjela da smanji nezaposlenost i siromaštvo.
Bolivija je prošle godine upisala rast BDP-a za 5,3 odsto i tako nadmašila prosjek Latinske Amerike, a prosječni godišnji privredni rast od 2007. iznosi 4,5 odsto.
Osim toga, spoljni dug Bolivije je smanjen, prihodi od poreza povećani, a devizne rezerve su dostigle 21 milijardu dolara, piše Gardijan.
S druge strane, između 2005. i 2010. stopa nezaposlenosti pala je sa 8,4 na frapantno niskih četiri odsto, dok je udio umjereno siromašnih u ukupnom stanovništu pao sa 60 na 49,6 odsto, a onaj ekstremno siromašnih sa 38 na 25 odsto, a treba spomenuti i da je Bolivija proglašena zemljom bez nepismenosti.
Razlog ekonomskog i socijalnog uspjeha, koji je pohvalio i program Ujedinjenih nacija za razvoj UNDP istaknuvši kako je Bolivija nauspješnija zemlja Latinske Amerike u “prebacivanju” resursa najranjivijim pripadnicima stanovništva, krije se u transformaciji koju je sproveo aktuelni predsjednik Evo Morales.
Morales, koji je za predsjednika izabran 22. januara 2006., odlučio se za “alternativu neoliberalizmu” pa je nacionalizirao naftnu i energetsku industriju, rudnike, telekomunikacije, promijenio uslove za direktna strana ulaganja, uveo ekspanzivnu fiskalnu politiku i prekinuo uvoz proizvoda koji su strateški važni bolivijskoj proizvodnji, ističe Gardijan.
Istovremeno je došlo do ekspanzivne distribucije ekonomskog viška među stanovništvom, i to kroz direktne gotovinske transfere i obveznice, kao i do rasta plata.
U centru te – u današnjem svijetu itekako rijetke – situacije je Suma Kamana, filozofija koja je ugrađena i u bolivijski ustav. Ona se prevodi kao “živjeti dobro”, ali zapravo znači živjeti u harmoniji i ravnoteži sa drugim ljudima i okolinom i ne bazira se na logici ekonomske profitabilnosti, već na proizvodnji u skladu sa prirodom.
“Živjeti dobro znači ne razmišljati samo na način prihoda po glavi stanovnika, već misliti i na kulturni identitet, zajednicu, harmoniju među nama i harmoniju sa majkom Zemljom”, rekao je o filozofiji Morales, inače pripadnik Aimara indijanaca.
Jedan od glavnih političkih stratega u Boliviji Raul Garsija Linera trenutnu transformaciju zemlje opisuje kao pokušaj zamjene automobilskog motora dok auto vozi.
Zahvaljujući isplatama i programima povećao se broj djece koja idu u školu, više starijih ljudi počelo je da prima državne penzije, a majke koje nemaju zdravstveno osiguranje dobile su zdravstveno liječenje prije i nakon porođaja, prenose agencije.
