BEOGRAD, Sadašnju situaciju sa vanrednim uvozom energenata niko nije mogao da predvidi, pa samim tim ni nagli skok evra koji je direktna posljedica.
Ali, Narodna banka Srbije je morala da interveniše brže i sa većom količinom deviza. Naše devizne rezerve su na takvom nivou da centralna banka može bez problema da ih koristi u odbrani dinara.
Ovo za „Novosti“ kaže Veroljub Dugalić, generalni sekretar Udruženja banaka Srbije, i ističe da je teško prognozirati kako će se kurs dalje kretati, jer na njega veliki uticaj ima kretanje cijena nafte na svjetskom tržištu.
* Može li devizni kurs da se poslije ove krizne situacije sa energentima ponovo vrati na nivo od 104-105 dinara?
– Teško. Za to je potrebno da se mnogi parametri slože. Priliv stranih investicija neće biti onakav kakav se očekivao, ne znamo kakvo će biti interesovanje za državne zapise, koliki će biti prihod od izvoza. Može se dogoditi mnogo neočekivanih situacija. Ne znamo, prije svega, kolike će biti cijene iranske i nafte uopšte. Energenti za sobom vuku poskupljenja i ulazimo u dobro poznatu spiralu.
* Da li skok evra može odmah da utiče na rast cijena, pa samim tim i da poremeti zacrtani nivo inflacije?
– Poskupljenja uvijek prate rast kursa. To ne mora da se osjeti odmah, ali u narednih 15 dana ili mjesec, biće vidljivo. Cijene uvijek brže skaču, nego što padaju. Zbog toga je bitno spriječiti veliku oscilaciju kursa koja dalje remeti čitav lanac. Za kratko vrijeme evro je ojačao sa 104 na 109 dinara, poskupjela je nafta. Šta da se očekuje?
* Da li su se možda investitori uzdržali od prodaje deviza poslije
neuspješnih razgovora sa MMF?
– Sigurno da ima i toga. Možda bi neki izašli na tržište sa devizama, ali signal koji je upućen, odnosno da nema dogovora sa MMF je loš za investitore. Ako nema dogovora, to je znak da sa našom fiskalnom politikom nešto nije u redu.Zatim može nam se dogoditi pad kreditnog rejtinga, koji je i onako „tanak“. Sve to ukazuje ulagačima da razmisle šta da rade.
Skuplji krediti
* Hoće li zamravanje pregovora sa MMF uticati na cijenu zaduživanja u inostranstvu, ali i u zemlji?
– Na duži rok, ali ne može da se kaže koliko bi to bilo skuplje u procentima. Novac na međunarodnom tržištu je inače skup, a pogotovo za našu zemlju, tako da bi moglo da bude problema prilikom uzimanja novih kredita. Što se tiče Srbije, banke su u teškom položaju, jer ne mogu da nađu klijente za koje su sigurne da će im vratiti kredite. Nenaplativi zajmovi rastu, tako da se može očekivati smanjivanje kamata. Dobro će biti ako ostanu na sadašnjem nivou. Novosti
