BEOGRAD, Zaraženo mlijeko u prahu, sumnjivi „pangasijus“ , radioktivno meso i salame, pokvarene dječije kašice.
Neispravna hrana putuje sa kontinenta na kontinent, ali najčešće završava u zemljama Trećeg svijeta.
Ni građani Srbije ne mogu da budu apsolutno uvjereni u kvalitet i ispravnost uvoznih namirnica, ali mogu da budu sigurni da je većina proizvoda koja im stiže iz Evrope – „druga klasa“
Belgijska agencija za sigurnost hrane upozorila je Evropljane da je 19 tona mlijeka u prahu belgijske proizvodnje zaraženo salmonelom. Prodaja ovog mlijeka je zaustavljena kada je otkriveno prisustvo opasne bakterije kod 16 beba u Sibiru, koje su hranjene mlijekom „damil 1“, kompanije „Faska“ iz Luvena. Prije godinu dana, 16 tona ovog mlijeka izvezeno je u Rusiju, a tri tone su pomješane sa nekontaminiranim smjesama i poslate u zemlje Trećeg svijeta. U izvještaju Agencije za sigurnost hrane Belgije, međutim, ne preciziraju se imena tih zemalja, sem da mlijeko nije dospjelo na tržište EU.
Dilema da li iz uvoza dobijamo robu osrednjeg, pa često vrlo problematičnog kvaliteta, obično kulminira kada iz Evrope stignu vijesti o pokvarenim namirnicama. Poznato je da većina proizvođača u Evropi ima dvije proizvodne linije – jednu za tržište najvećih i najrazvijenijih članica EU, a drugu za najčešće zemlje istočnog bloka. Proizvodi sa druge linije rezervisani su za Srbiju.
– Bez relevantnih istraživanja ne mogu da se donose sudovi o kvalitetu proizvoda namijenjenog matičnom tržištu ili drugim zemljama – kaže Goran Papović, predsjednik Nacionalne organizacije potrošača NOPS-a. – Ipak, ako kupite „milka“ čokoladu na našem tržištu, na osnovu organoleptičkih svojstava možete da zaključite da nema isti ukus ni kvalitet kao ona u Švajcarskoj ili Austriji. Sve te sumnje u kvalitet rada multinacionalnih kompanija i njihovih proizvoda u Srbiji mogu da se otklone jedino istraživanjem koje bi prije svega trebalo da sprovede nadležno ministarstvo odnosno njegove inspekcije. – Sve ostalo spada u domen „teorije zavjere“. Prije dvije godine donijet je Zakon o bezbjednosti hrane, ali nažalost, još se ne primjenjuje.
Vraćeno sa granice
Prema podacima granične Veterinarske inspekcije, tokom prošle godine je zbog neispravnosti zabranjen uvoz 24.000 kilograma mlijeka u prahu, 19.440 litara UHT mlijeka i 9.998 kilograma mliječnih proizvoda. Nepravilnosti se odnose uglavnom na neispravno deklarisanje u odnosu na standarde Republike Srbije.
U odnosu na količinu pregledane robe ove vrste prilikom uvoza u Srbiju prošle godine, u Veterinarskoj inspekciji Ministarstva poljoprivrede konstatuju da je veoma mala količina uvezenog mlijeka i mliječnih proizvoda bila neispravna. Novosti