BEOGRAD, Objavljeni spisak najvećih poreskih dužnika u Srbiji razočarao je javnost, a još više činjenica da evidencija nije ažurna i da su se, kao oni koji najviše duguju, prikazali oni koji, zapravo, i ne mogu da plate.
Ipak, kako za „Novosti“ najavljuje Miodrag Đidić, državni sekretar u Ministarstvu finansija, javnost bi, uskoro, mogla da vidi i mnogo dužu listu onih nesavjesnih kada je riječ o njihovim obavezama prema državi.
– Poreska uprava može, ali ne mora, da objavi na svom sajtu spisak dužnika kvartalno. To znači da ćemo svakako objaviti po isteku kvartala, ako ne i prije, novi spisak sa većim brojem dužnika od sadašnjih sto – kaže Đidić.
* Od objave spiskova dužnika ne prestaje da se priča o njima, ali kakav je konkretan efekat ove mjere? Da li je iko od njih požurio da plati porez?
– Imajući u vidu da su prošla samo tri radna dana od kada je spisak objavljen, ne može se u tako kratkom roku sagledati efekat. Ali efekta će sigurno biti, dijelom što će mnogi uplatiti, a dijelom što će se raščistiti dug ukoliko ima nekih grešaka, kao što je bio slučaj sa Gradom Beogradom.
* Grad Beograd je dokazao da Poreska uprava nije bila u pravu. Kako da budemo sigurni u tačnost ostalih podataka?
– Onaj ko smatra da dug nije tačan, mora da se obrati Poreskoj upravi sa dokazima za tu tvrdnju. Direktor Poreske uprave je izjavio da za Grad Beograd i dva javna preduzeća, poslovne prostore Vračar i Stari grad, postoji presuda suda iz 2007. godine, po kojima nije storniran dug. Niko se od objavljenih dužnika više nije obratio pismeno Poreskoj upravi sa dokazima da osporava dug. To što izjavljuju po medijima je jedna stvar, a druga je stvarno stanje. Svako ko radi može i da pogriješi. Ali, zasada nema zvaničnih zahtjeva za dokazivanje netačnosti duga.
* Ako poreznici godinama nisu uspijevali da naplate toliko obaveza, kako će to sada uspjeti?
– Kod preduzeća u stečaju i restrukturiranju neće se preduzimati mjere naplate, jer Poreskoj upravi to ne dozvoljavaju Zakon o stečaju i Zakon o privatizaciji. Kod mnogih preduzeća su započeti postupci prinudne naplate iz nepokretne ili pokretne imovine, kod nekih blokadom računa. Koriste se sve zakonom dozvoljene mjere.
Socijalni mir
* Čuva li država socijalni mir tolerišući određenim firmama neizmirivanje obaveza?
– Logično je da država čuva socijalni mir. Blokadom, na primjer, GSP-a, stao bi prevoz u cijelom Beogradu. Blokada preduzeća sa 10.000 zaposlenih, znači, nema plate, ni hljeba za 10.000 porodica. Zar bi Srbija bila jedina država koja ne čuva socijalni mir? Novosti