BEOGRAD, Iz mjeseca u mjesec opada količina namirnica koje potrošači u Srbiji mogu da kupe za prosječnu zaradu.
Kod nekih osnovnih prehrambenih artikala poput ulja, šećera, mlijeka, brašna pad na godišnjem nivou dostiže i do 30 odsto.
I dok su građani lani, prema statističarima, za prosječnu platu, koja je iznosila oko 34.000 dinara mogli da pazare 871 kilogram pšeničnog brašna T-500, ove godine, zbog skoka cijena mogu da kupe za trećinu manje te namirnice, odnosno tek 618 kilograma. Istovremeno, prosječna zarada sada je malo viša od 38.000 dinara.
Ljudi se, pokazuju istraživanja, odriču sve više čak i nekih najosnovnijih potrepština. Mnogi tako manje para imaju i za mlijeko, jogurt, a vode računa o količinama čak i kada kupuju hljeb, što ranije nije bio slučaj. Racionalnije se troši hljeb, i više se ne baca kao prije.
I mada je za godinu dana plata povećana za oko 4.000 dinara, odnosno za oko 11 odsto, to nije uticalo da se poveća kupovna moć stanovništva. Tako je recimo, za 31 odsto manja količina slatkog kristala koji možemo da kupimo za mjesečnu zaradu. Umjesto 492 kilograma šećera, sada plata može da „izdrži“ tek 337 kilograma. Zbog drastičnog poskupljenja jestivog ulja, za petinu manje kupujemo sada te namirnice i sa 326 litara „pali“ smo na 261 litar.
Kada je riječ o mlijeku za oko pet odsto smanjena je kupovna moć prosječne plate, pa umjesto 596 litara, koliko su građani 2010. mogli da kupe, sada im je na raspolaganju 571 litar. Za 15 odsto plata je „tanja“ i ako se mjeri po kupovini kafe. Prošle godine moglo je da se nabavi 48 kilograma, a ove za sedam manje.
Za razliku od ostalih proizvoda, kod kupusa je obrnuta situacija, pa za republički prosjek može da se pazari čak 150 odsto više tog povrća, jer ove sezone cijena kupusa je bezmalo prepolovljena i ide od 15 do 30 dinara.
Akcijama mame kupce
Privlačenje kupaca raznim promocijama zbog pada prometa sve više dobija na značaju. Uporedo sa tim, ubrzan je i rast privatnih trgovačkih marki, a njihovo učešće u ukupnom prometu robe široke potrošnje više je nego duplirano za godinu dana. Potrošači pritisnuti besparicom umnogome mijenjaju svoje navike, racionalniji su, mjere svaki dinar i vode računa da ono što je kupljeno ima najbolji odnos kvalitet – cijena. Novosti