BANJALUKA, Najveća direktna strana ulaganja u regionu prošle godine ostvarila je Srbija gdje su investitori uložili 1,8 milijardi maraka – više nego što su BiH, Hrvatska i Slovenija zajedno privukle stranog kapitala.
Direktna strana ulaganja u BiH prošle godine iznosila su 701,5 miliona maraka, u Hrvatskoj 465,3 miliona maraka, dok je Slovenija privukla 468,1 milion maraka. Ukupna strana ulaganja u Republici Srpskoj lani su iznosila 176,8 miliona KM.
Ekonomski stručnjaci ističu da je Srbija pokazala najbolje rezultate, prije svega, zato što se u datom momentu fokusirala na investitore iz Rusije, čime su ostvarili značajnu prednost, dok su BiH i Hrvatska više naslonjene na EU zbog čega ih više pogađaju problemi sa kojima se to tržište suočava.
– U Srbiji je visok nivo investicija iz Rusije održao kontinuitet. Takođe, Srbija je učinila i poseban napor prema stranim investitorima time što je svakom stranom investitoru ponudila 5.000 evra po otvorenom i sačuvanom radnom mjestu i na taj način su investitorima stvorili veoma povoljne uslove da svoje fabrike presele u Srbiju. To je izazvalo veliki problem u Hrvatskoj iako je ona bliže članstvu u EU od Srbije što je veoma važno za investitore – kazao je ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
On je istakao da je takva politika neophodna i Srpskoj, BiH, Hrvatskoj, pa čak i Sloveniji koja je godinama članica EU.
Analitičari kao prednosti Srbije ističu i jeftinu radnu snagu i nizak porez na dobit, što karakteriše i RS. Porez na dobit u Hrvatskoj i Sloveniji iznosi 20 odsto, dok je u RS i Srbiji deset odsto.
Prednost Hrvatske su visokospecijalizovana radna snaga, ogromni prirodni resursi i brza birokratija, dok je infrastruktura glavni adut Slovenaca.
Kada je u pitanju lakoća poslovanja, BiH prema ocjeni Svjetske banke, zauzima 125. mjesto na svijetu i dalje je najlošije rangirana u regionu. Na istoj listi Slovenija se nalazi na 37, Hrvatska na 80, a Srbija na 92. mjestu.
Pavlović kaže da je Hrvatska otišla najdalje po pitanju pojednostavljivanja procedura za početak posla.
– Ako pogledamo podatke Svjetske banke o složenosti pokretanja biznisa, vidimo da smo mi u totalnom repu događaja. Za dobijanje građevinske dozvole i za ostale procedure, čak i kada imate pomoć ljudi koji sve to znaju, potrebno je najmanje tri ili četiri mjeseca, a nijedan investitor ne želi toliko da čeka – kazao je Pavlović.
Prema podacima Vlade RS, ukupna strana ulaganja u Srpsku od početka 2006. do prve polovine ove godine iznosila su 2,959 milijardi maraka, a najviše investicija stiglo je iz Srbije, Rusije, Slovenije i Austrije.
Na priliv stranog kapitala snažno je uticala globalna ekonomska kriza koja je izbila 2008. godine.
– Vrijednost stranih investicija u 2010. godini je 15 odsto manja u odnosu na 2007. godinu. Očekuje se da će tek 2013. godine na globalnom nivou investicije dostići nivo iz 2007. godine. Za razliku od drugih regiona, zemlje jugoistočne Evrope pokazuju pad priliva stranih investicija treću godinu zaredom prije svega kao rezultat smanjenja investicija iz zemalja članica EU koje su glavni investitori u regionu – navodi se u informaciji o stranim ulaganjima u RS koju je nedavno usvojila Vlada RS.
Prepreke
Savjet stranih investitora BiH kao konkretne prepreke za poslovanje naveo je poslovnu registraciju, privremeni boravak i radne dozvole, Zakon o izvršnom postupku, Zakon o privrednim društvima, Zakon o tržištu hartija od vrijednosti, poreze, građevinske dozvole, Zakon o likvidaciji i stečaju i teškoće pri izvozu. Glas Srpske
Direktna strana ulaganja u prošloj godini
Zemlja/Entitet Miliona KM
Slovenija 468,1
RS 176,8
BiH 701,5
Srbija 1.866
Hrvatska 465,3
Rang-lista zemalja regiona po lakoći poslovanja
Zemlja Pozicija
BiH 125
Srbija 92
Slovenija 37
Hrvatska 80
Broj dana potrebnih za pokretanje posla
Zemlja/Entitet Dana
Slovenija 6
BiH 55
RS 23
Srbija 13
Hrvatska 7
Porez na dobit
Zemlja/Entitet Stopa (%)
Slovenija 20
FBiH 10
RS 10
Srbija 10
Hrvatska 20
Udio stranih banaka
Zemlja/Entitet Procenat
Slovenija 28
RS 82
FBiH 85
Srbija 71
Hrvatska 90