RIM, Sporazum iz Brisela o rješavanju dužničke krize u Evropi primljen je sa sumnjama u Grčkoj i Italiji, zemljama koje su najugroženije, uz ocjene da pojedini političari nisu svjesni realnosti.
Italijanski premijer Silvio Berluskoni predložio je ambiciozne reforme radi podsticanja privrednog rasta i smanjenja državnog duga, ali analitičari smatraju da nestabilna vladajuća koalicija nema snage da realizuje ovaj plan.
U Grčkoj, opozicioni političari i građani strahuju od velikog stezanja kaiša u narednim godinama i ne gledaju sa previše entuzijazma na plan o otpisivanju 50 odsto grčkog duga.
Berluskoni je obećao da će povećati starosnu granicu za odlazak u penziju i olakšati firmama da otpuštaju radnike, ali mnogi sumnjaju da će Vlada koja se bori za opstanak moći da sprovede te mjere.
U uredničkom komentaru lista “Republika” plan je opisan kao “knjiga snova”.
Najveći italijanski sindikat CGIL reagovao je obećanjem da će se boriti protiv plana o reformama i pozvao manje sindikate da se ujedine protiv “ciljanih napada” na italijanske radnike. Manji i umjereniji sindikati izrazili su spremnost da učestvuju u štrajkovima protiv novih pravila o zapošljavanju.
Berluskoni je predstavio na brzinu sastavljeni paket reformi u formi “pisma namjera” na samitu EU i obećao da će do 15. novembra sastaviti detaljan plan o ekonomskom razvoju.
U Grčkoj, građani su već pogođeni sa nekoliko serija mjera štednje, uključujući smanjenje plata i penzija, kao i povećanje poreza. Premijer Jorgos Papandreu izjavio je da dogovor u Briselu znači da će grčki dug ubuduće biti održiv, ali obični građani smatraju da nema razloga za slavlje.
“Ne osjećam da smo spaseni. Banke danas ne plaćaju ništa umjesto nas. One samo vraćaju dio profita koji su pravile na nama svih ovih godina”, izjavio je Pantelis Abelojanis (47), otac troje djece koji sve teže otplaćuje hipoteku poslije smanjenja plate, prenose agencije.