BANJALUKA, Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) u narednom periodu će izvršiti detaljniju analizu izvoza i uvoza skupocjenih satova zbog sumnje da postoje određene zloupotrebe.
Naime, postoji sumnja da je veliki broj skupocjenih satova za koje je izvršen povrat PDV-a vraćen u BiH, čime je budžet BiH oštećen za značajna sredstva. Da stvar bude gora, nije nemoguće da su se ti satovi kroz razne kanale prodaje ponovo našli na bh. tržištu.
Prema podacima UIO, strani državljani su u proteklih nekoliko godina u BiH kupili više od 560 skupocjenih satova, čija je vrijednost veća od pet miliona maraka.
Zanimljivo je da su ti satovi izneseni van carinskog područja BiH, tako da je u skladu sa zakonom urađen povrat poreza na dodatu vrijednost (PDV), odnosno oko 730.000 KM.
U ovom slučaju se radi o satovima čija je pojedinačna cijena veća od 5.000 maraka, dok među njima ima ručno rađenih satova, ali i zlatnih satova, čija pojedinačna cijena dostiže i 40.000 KM.
Sa druge strane, kada je u pitanju uvoz satova u BiH, podaci pokazuju da je prošle godine u BiH uvezeno 226.625 komada ručnih, džepnih i drugih ličnih satova, u vrijednosti od 4.133.004 KM.
Kada se sve to uzme u obzir, dolazi se do podatka da je prosječna vrijednost uvezenog sata mnogo niža od vrijednosti izvezenog.
Kako su naveli u UIO, među skupocjenim satovima kupljenim u BiH nalaze se najpoznatije svjetske marke kao što su IWC, Breitling, Cartier, Omega, Chopard, Longines, Tag Heuer, Le Coultre, Jaeger.
Takođe, u podacima se navodi da je među licima koja su kupovala u BiH pomenute satove najviše državljana iz susjednih zemalja, ili zemalja Evropske unije.
“Među kupcima iz EU je veoma mnogo lica čija imena govore da se radi o ljudima sa ovih prostora, a koji žive van BiH. Oni su pomenute skupocjene satove kupovali u BiH na način da su u skladu sa zakonskim propisima tražili povrat PDV-a, jer su te satove iznosili van carinskog područja BiH”, kazali su u UIO BiH.
Kako tvrdi izvor “Nezavisnih”, mogućnost povrat PDV-a pri iznosu robe iz zemlje otvara mogućnost da se na nelegalan način izbjegne plaćanje ovog poreza. Naime, dovoljno je naći nekog ko živi u inostranstvu i da na svoje putne isprave kupi sat, a potom na granici zatraži povrat PDV-a. Stvar u BiH pojednostavljuje i to što veliki broj građana ima dvojno državljanstvo u Srbiji i Hrvatskoj.
Ako bi se poštovalo slovo zakona, sat za koji je napravljen povrat PDV-a, trebalo bi da se prijavi u zemlji državljanina koji je kupio sat u BiH, te na njega plati porez i carina matične zemlje. Međutim, kako tvrdi naš izvor, ta praksa se ne poštuje, već se po pravilu sat vraća u BiH.
Takođe je opštepoznato da državljani BiH u “šoping turama” u okruženju kupuju skupocjenu robu, tehničke uređaje ili garderobu, za koju traže povrat PDV-a u zemlji u kojoj su je kupili, a potom je ne prijave u BiH.
Naš izvor navodi da kada neko za sat kupljen u Hrvatskoj izvrši povrat PDV-a u toj zemlji, može jednostavno da ga stavi na ruku i uđe u BiH i ne prijavi ga za carinjenje.
Stvar je u tome što carinik sat tretira kao ličnu stvar, a nije dovoljno kvalifikovan da procijeni da li sat vrijedi pet ili 50.000 KM.
Upravo iz tih razloga, iz UIO BiH namjeravaju da u narednom periodu urade posebnu analiza uvoza i prodaje satova, ali i ostale skupocjene robe, po osnovu koje su strani državljani tražili povrat PDV-a u BiH i tu robu iznosili van carinskog područja BiH.
“U toj analizi će se jasno pokazati koliko je tačno iznosila količina uvezene skupocjene robe u BiH, po kojim vrijednostima je ista uvezena u BiH, a koja količina je prodata, posebno kupcima – stranim državljanima koji su kupljenu robu iznosili van carinskog područja BiH i po tom osnovu vršili povrat PDV-a”, istakli su u UIO BiH. Još su dodali da su, pored skupocjenih satova i zlatnog nakita, veći iznosi PDV-a od strane kupaca stranih državljana najčešće zahtijevani za kupovinu građevinskog materijala, opreme za centralno grijanje, vodoinstalaterske opreme, stolarije i slično.
Uvoz satova po godinama
Godina Količina Vrijednost
2013. 226.625 kom. 4.133.004 KM
2012. 259.738 kom. 5.091.473 KM
2011. 248.445 kom. 4.700.445 KM
Nezavisne novine
