BANJALUKA, Domaći stočari i prerađivači mesa, uz trenutno važeću uvoznu politiku i u uslovima apsolutne nekonkurentnosti, klize na ivicu propasti, a analizom zvaničnih podataka lako se da zaključiti kako na jednu izvezenu tonu mesa iz BiH dođe 11 uvezenih.
Preciznije govoreći, BiH je prošle godine uvezla meso i klanične proizvode u vrijednosti od 181.958.956 KM, a istovremeno je izvezla 14.185.603 KM.
Protivvrijednost uvezenog mesa u tonama je iste godine bila 45,22 miliona, dok je iznos izvezenog mesa bio težak 4,15 miliona, podaci su Spoljnotrgovinske komore BiH iz kojih je vidljivo da je meso proteklih godina najviše uvoženo iz Holandije, Njemačke i Hrvatske.
O tome koliko kritičnu tačku je dosegla domaća proizvodnja i prerada mesa govori stavka da je vrijednost uvoza mesa prošle godine bila nevjerovatnih 13 puta veća od izvoza, dok je prethodne dvije godine ova proporcija kotirala sa sedam naprema jedan, naravno, opet u korist uvoza.
Prema ocjenama stručnjaka, među glavnim uzrocima sve snažnijeg spoljnotrgovinskog disbalansa u oblasti mesa je gubitak tržišta Hrvatske nakon njenog ulaska u EU i dugogodišnja nekonkurentnost.
Slavko Stevanović, sekretar Udruženja poljoprivrede, vodoprivrede, ribarstva, prehrambene i duvanske industrije pri Privrednoj komori RS, ocijenio je da loša pozicija domaćeg stočarstva i prerade mesa traje već duže od deset godina.
“Sve to vrijeme meso je nemoguće izvoziti, s izuzetkom zemalja CEFTA”, rekao je on. Stevanović je dodao da se tek stvaranjem preduslova za izvoz mogu stvoriti i mogućnosti izmjene ovako nepovoljnog spoljnotrgovinskog bilansa.
“Proizvođači se u okvirima CEFTA bore s veoma oštrom konkurencijom, te su zbog malih mogućnosti uglavnom velikim dijelom orijentisani na domaća tržišta. Prošle godine je glavni uzrok koji je uticao na pad izvoza bio ulazak Hrvatske u EU, jer je time stvorena barijera za mogućnost nastavka izvoza u ovu zemlju koja je prije toga bila sastavni dio CEFTA”, kaže on.
Konstatovao je da domaća mesna industrija nije orijentisana ka izvozu iz prostog razloga što nemamo uslove stvorene za izvoz, i to prije svega institucionalnih prepreka, a konkurencija u zemljama regiona je takva da mi na tim tržištima ne možemo tražiti izlaz u izvozu.
“S obzirom na to da su potrošačke mogućnosti ljudi sve niže i niže, oni sve više kupuju meso živinskog porijekla”, konstatovao je on.
Desimir Živanić, predsjednik Udruženja živinara RS i vlasnik Peradarske firme “Živanić DS”, konstatovao je da je činjenica da na domaćem tržištu sve siromašniji građani sve više kupuju piletinu, ali da to u konačnici nije dovelo do veće potražnje za domaćim bijelim mesom.
“Prodaja crvenog mesa na domaćem tržištu je u odnosu na ranije godine prepolovljena, ali bez obzira na to domaće živinare posljednjih godina guši nedostatak pravih podsticaja, uz visoke i nepovoljne kredite”, rekao je on.
Živanić je dodao kako je dovoljno reći da je proteklih godina 15 klanica za živinsko meso ugašeno, te da u RS trenutno radi samo jedna, “Perutnina”.
“U tržišnoj utakmici veliki gutaju male i nama je iz godine u godinu to sve jasnije. Mislim da odnos uvoza i izvoza mesa uskoro neće biti jedan naprema 11, već jedan na prema 22, jer domaći proizvođači u trenutnim uslovima približavanja tržišta EU i upliva ogromnih mesnih firmi pred našu granicu nemaju šansu”, konstatovao je on. Nezavisne novine
