Close Menu
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    • ANALIZE
    • EKSKLUZIVNO
    • INTERVJU
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    • ENERGETIKA
    • FINANSIJE
    • TRŽIŠTE KAPITALA
    • TRGOVINA
    • TURIZAM
  • TECH
  • SVIJET
    • ZANIMLJIVOSTI
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
Donacije
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    1. ANALIZE
    2. EKSKLUZIVNO
    3. INTERVJU
    4. Vidi sve

    Izabrani da govore, plaćeni da ćute: Šest narodnih poslanika se nikad nije javilo za riječ

    24. Februara 2026. — 14:31

    Revizorski „odlični đaci“: Ministarstva krše zakone, ali prolaze bez kazne

    16. Januara 2026. — 15:46

    Hoće li BiH kupovati ruski gas iz treće ruke

    22. Oktobra 2025. — 14:57

    Novi porez u RS: Udar na sivu ekonomiju ili na investitore?

    15. Septembra 2025. — 15:41

    Ekskluzivno: Definitivno poništen Stanivukovićev tender za rasvjetu od 35 miliona

    13. Februara 2026. — 17:12

    Ekskluzivno: Serdarov traži poništavanje ugovora o prenosu koncesije sa Comsara na RiTE Ugljevik

    10. Februara 2026. — 10:32

    Šef Dodikovog obezbjeđenja gradi 47 solarnih elektrana u Bijeljini

    7. Februara 2026. — 10:02

    Skandal: Bivši načelnik Dubice prodavao ERS-u ukradenu struju

    11. Decembra 2025. — 11:59

    Jerlagić: Razmišljam da preuzmem propale energetske projekte u FBiH

    2. Aprila 2026. — 19:15

    Kozomara za „Nikad u minusu“: Godišnje obavimo 1.500 operacija

    26. Marta 2026. — 19:00

    Agostini: Naši glavni konkurenti su iz Italije i Austrije

    19. Marta 2026. — 19:03

    Mehić za „Nikad u minusu“: Ako nađeš dobru nišu, više se ni sa kim ne takmičiš

    12. Marta 2026. — 19:00

    Kontroverzni banjalučki biznismen prevario propalu banku

    3. Aprila 2026. — 13:50

    Ćosić se časti novom limuzinom od 107.725 KM

    3. Aprila 2026. — 12:20

    Sezona još nije ni počela, a radnici iz BiH već pakuju kofere

    3. Aprila 2026. — 11:48

    „Planet Soft“: CIK četiri puta mijenjao zapisnik da progura „Smartmatic“

    3. Aprila 2026. — 11:00
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    1. ENERGETIKA
    2. FINANSIJE
    3. TRŽIŠTE KAPITALA
    4. TRGOVINA
    5. TURIZAM
    6. Vidi sve

    Jerlagić: Razmišljam da preuzmem propale energetske projekte u FBiH

    2. Aprila 2026. — 19:15

    Evropa prisiljena na povećani uvoz ruskog gasa

    2. Aprila 2026. — 13:32

    Dizel u FBiH za mjesec poskupio za 1,15 KM po litri

    2. Aprila 2026. — 12:26

    Energetska kriza na vratima Evrope

    2. Aprila 2026. — 07:58

    „Bingo“ u prošloj godini zaradio 128 miliona KM

    2. Aprila 2026. — 15:33

    ECB upozorava banke daje vrijeme za povratak redovnim kreditnim operacijama

    2. Aprila 2026. — 14:55

    Za tri mjeseca UIO prikupila 2,92 milijarde maraka

    2. Aprila 2026. — 12:00

    Koliki će biti rast BDP-a ove godine?

    1. Aprila 2026. — 09:40

    Slovenija ulazi na kinesko tržište sa rekordnom emisijom panda obveznica

    31. Marta 2026. — 16:00

    Zlato u padu: Inflacija i prinosi diktiraju tržište

    31. Marta 2026. — 13:00

    Vidović: Veliki američki investitori kupili 64 odsto obveznica RS u Londonu

    31. Marta 2026. — 09:57

    Stanovi u BiH neće pojeftiniti ni tokom ove godine

    24. Marta 2026. — 12:14

    Vještačko đubrivo poskupjelo i do 40 odsto

    28. Marta 2026. — 14:40

    Uvoz mesa pet puta veći od izvoza

    28. Marta 2026. — 12:00

    Crna Gora sve više zavisi od uvoza hrane: Na 10 evra uvoza, tek jedan evro izvoza

    27. Marta 2026. — 13:00

    Stanovi u BiH neće pojeftiniti ni tokom ove godine

    24. Marta 2026. — 12:14

    Sezona još nije ni počela, a radnici iz BiH već pakuju kofere

    3. Aprila 2026. — 11:48

    Lufthansa razmatra prizemljenje 40 aviona zbog cijena goriva

    2. Aprila 2026. — 09:39

    Hrvatska prošle godine prihodovala 15,3 milijarde eura od stranog turizma

    1. Aprila 2026. — 09:21

    Od juna direktni letovi na liniji Banja Luka – Tivat

    1. Aprila 2026. — 08:18

    Koliko će ove godine koštati maline

    3. Aprila 2026. — 08:17

    Jerlagić: Razmišljam da preuzmem propale energetske projekte u FBiH

    2. Aprila 2026. — 19:15

    Evropa prisiljena na povećani uvoz ruskog gasa

    2. Aprila 2026. — 13:32

    Dizel u FBiH za mjesec poskupio za 1,15 KM po litri

    2. Aprila 2026. — 12:26
  • TECH
  • SVIJET
    1. ZANIMLJIVOSTI
    2. Vidi sve

    Firma iz Banjaluke traži radnika za igranje igrica

    2. Aprila 2026. — 10:37

    Mask bi mogao postati prvi bilioner

    2. Aprila 2026. — 10:14

    Nevjerovatan rezultat golfa “keca”

    31. Marta 2026. — 09:24

    Ko najviše profitira od pomjeranja kazaljki na satu?

    29. Marta 2026. — 11:30

    Cijene dizela u Evropi na najvišem nivou od 2022.

    3. Aprila 2026. — 09:03

    Generički lijek za mršavljenje najavio pad cijena u velikim ekonomijama

    2. Aprila 2026. — 11:46

    Mask bi mogao postati prvi bilioner

    2. Aprila 2026. — 10:14

    Najveći dnevni rast na Wall Streetu u gotovo godinu dana

    1. Aprila 2026. — 14:23
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
  • ENERGETIKA
  • TURIZAM
  • TRGOVINA
  • TRŽIŠTE KAPITALA
  • TECH
  • ZANIMLJIVOSTI
  • SVIJET
  • FINANSIJE
  •   VIDEO
  • PROMO
Home » Dubai preuzima primat najvećeg svjetskog čvorišta

Dubai preuzima primat najvećeg svjetskog čvorišta

adminadmin2. Februara 2014. — 10:51Nema komentara7 minuta čitanja

emiratesDUBAI, Uskoro će aerodrom u Dubaiju preuzeti od Hitroua primat najvećeg svjetskog čvorišta po broju inostranih putnika i tako zacementirati „veliku zalivsku trojku“ .

Tu trojku čine Emirati, Etihad i Katar Erlajns. Njima su pozicionirane vazdušne luke, baza i odskočna daska – kao vodeće globalne avio prevoznike 21. vijeka.

Mnogi faktori doprinijeli su tom usponu, mada su prihvatanje rizika i ulaganje u linije ka tržištima u razvoju, koje su etablirani globalni prevoznici zanemarili, vjerovatno njihovi najsnažniji aduti.

Činjenica da britanski, za razliku od bliskoistočnog rivala, ima stroge propise o noćnom letenju, nije jedino objašnjenje za smjenu na vrhu najfrekventnijih svjetskih aerodroma, kao što ni državne subvencije koje evropski i američki giganti u avioprevozu, poput Lufthanze ili Delta Erlajnsa, citiraju kao razlog za gubljenje svoje vodeće pozicije, nisu dovoljno ubjedljiv razlog kojim bi se objasnila vladavina zalivskog trijumvirata u avio prostoru.

Moglo bi se reći da je trojci jednostavno upala kašika u med, da se nađu na pravom mjestu u pravo vrijeme.

Najveća od ove tri kompanije, Emirates, operiše sa dva gigantska aerodroma i ima flotu od 200 širokotrupnih aviona (ne računajući novu novembarsku porudžbinu od 150 boingovih modela 777H i 50 aviona tipa erbas A380s) koji opslužuju Evropu, Aziju, Sjevernu i Južnu Ameriku i Afriku. Srećno smješteni na osam sati od destinacija na istoku i zapadu na kojima živi ili ka njima hrli dvije trećine svjetske populacije, tri kompanije (od kojih su druge dvije znatno manje od Emirates), ubiru plodove globalizacije čiji se putevi ukrštaju u ovom dijelu svijeta.

Sva tri operatera imaju koristi od povoljnog poreskog tretmana (zarada i dobiti korporacija), ekonomija u kojima vladaju niske plate, činjenice da zaposleni nisu sindikalno organizovani, a vlade susretljivo investiraju u infrastrukturu neophodnu da podrži aviosaobraćaj koji, što se Dubaija tiče, doprinosi sa jednom trećinom stvaranju BDP.

Među mnogobrojnim teorijama o uspjehu „trojke“, analitičari navode i niže operativne troškove, forsiranje aviona koji mogu da prenesu velike kargo terete i davanje primata dugačkim linijama gdje ima malo međusletanja na usputne evropske aerodrome, mlađu flotu koja iziskuje niže troškove održavanja i niže cijene usluga na domicilnim aerodromima (što ove kompanije takođe demantuju).

Ideju da avioprevoz bude motor ekonomskog rasta emirate koji ima male zalihe nafte i gasa, dao je šeik Muhamed bin Rašid al-Maktum, treći sin šeika Rašida i sadašnji vladar Dubaija, piše Fajnenenšel Tajms, pozivajući se na predsjednika upravnog odbora Emirates šeika Ahmeda bin Saeda el Maktuma. Šeik Ahmed, pak, piše FT, oličenje je besprijekorne veze između vlade i vazduhoplovne industrije – on je ne samo na čelu Emirates već i kompanije Dubai Airports, operatera međunarodnog aerodroma u Dubaiju i predsjednik je regulatornog tijela zaduženog za civilni vazduhoplovni prostor, piše FT. Ove kombinovane uloge su mu omogućile da olakša brzu ekspanziju Emirates u protekloj deceniji.

Zalivski biznis model nije nešto što bi tek tako moglo biti kopirano. Zapravo, kako je to na nedavnom avio-samitu rekao Abdul Vahab Tefaha, generalni sekretar udruženja arapskih avio prevoznika Arab Air Carriers Organisation (AACO) – nismo svi stvoreni isti.

Gradeći svoj uspjeh na geografskoj poziciji, vladinim politikama koje su podržale razvoj avioindustrije i relativnoj političkoj stabilnosti, neke od članica AACO – Emirates, Etihad i Katar Ervejz – stvorili su uspješne poslovne modele koji kombinuju cjenovnu efikasnost, snažan rast i kvalitet usluge – tamo gdje drugi nisu mogli da ih slijede. Bahreinski i kuvajtski avioprevoznik na primjer, ne mogu se porediti sa prvom trojkom, iako im ne manjka ni geografija a ni moćna vlada.

AACO prevoznici su u periodu 2003-2013 utrostručili broj putnika unutar arapskog svijeta (60 miliona krajem ove godine), udvostručili broj onih koji idu od Bliskog istoka ka Evropi (44 miliona), tri puta uvećali zakupljena sjedišta ka srednjoj Aziji i Australaziji (12 miliona) i znatno povećali svoj saobraćaj ka podsaharskoj Africi, iako je, kad je riječ o ovom posljednjem, u pitanju tržište u povoju. Jedino su Severna i Južna Amerika daleko od ovih cifara zbog udaljenosti i male tražnje.

Činjenicu da je udio AACO na tri najveća tržišta od 2003. do danas opao, analitičari objašnjavaju snažnom unutararapskom konkurencijom koja je iznedrila „Flajdubai” i „Džazira Ervejs”, atraktivnom evropskom i prije svega novom azijskom aviprevozničkom konkurencijom na azijskim linijama, gdje je udio AACO na tržištu tokom protekle decenije pao sa 70% na oko 46%.

Ovaj trend, međutim, ne važi za trojku koja ima ambiciozne planove. Emirates, koji 25 godina uzastopno bilježi pozitivno poslovanje, namjerava da poveća svoju flotu do 2025. na 350 do 450 letilica. Već sada je suštinski najveći globalni svjetski avioprevoznik iako formalno vrh drže američki takmaci zahvaljujući načinu na koji se izračunava mjesto na rang listi – na bazi množenja putnika sa brojem pređenih kilometara gdje veliki broj dugačkih domaćih ruta poboljšava skor SAD. Etihad, koji ima 83 aviona, namjerava da utrostruči njihov broj do 2026, dodatno ulažući i u novi terminal aerodroma u Abu Dabiju do 2017.

„Nećemo pokoriti svijet“ kaže Tafiha, dajući skromne procente o učešću AACO u međunarodnim rutama, na primer 7% učešća u broju prodatih sjedišta za međunarodne letove u Evropi, manje od 3% u SAD i manje od 7% u Aziji. „Mi tražimo naše mjesto pod suncem nudeći prevoz ka rutama za koje drugi prevoznici nisu pokazali interesovanje“, kaže Tafiha. Jedna nedavno objavljena analiza Kapa centra za avijaciju, međutim, skreće pažnju da ove brojke ne pokazuju udio arapske asocijacije avioprevoznika u saobraćaju između Evrope i Azije koji imaju konekcije na Bliskom istoku, kroz koje „velika zalivska trojka” ostvaruje uticaj na globalni aviosaobraćaj.

Možda je najvažniji faktor uspjeha zalivske trojke bila njihova volja da, za raziku od konzervativnog kalkulisanja velikih avioprevoznika, preuzmu rizik ulazeći na tržišta koja su drugi prevideli ili ih nisu na vrijeme ocijenili kao atraktivna.

„Emirates su aviokompanija koja je bila spremnija da prihvati rizike jer je vidjela i na koji način će joj se to isplatiti” izjavio je Džon Lihi, jedan od Erbasovih direktora. „Ako pogledate neke od prevoznika sa tradicijom vidjećete da su oni igrali na kartu smanjenja rizika.“

Zalivska trojka je na vrijeme uočila da su veliki avioprevoznici previdjeli da uspon tržišta u razvoju nije praćen dobrom povezanošću sa globalnom mrežom avio ruta ka svjetskim trgovinskim centrima i da na tom tržištu nema jakih lokalnih avioprevoznika. Tako je Katar Ervejz još 2009. i 2010. uspostavio letove za Ho Ši Min i Hanoj u Vijetnamu i danas je treći najveći strani avioprevoznik u toj zemlji, a 2012. su ga slijedili Emirates i ove godine Etihad, koji se interesuje za tržišta poput bangladeškog i pakistanskog.

U tom ključu vodeći njemački stručnjak avioindustrije Hajnrih Grosbongart ocijenio je da je „Jat bio zanimljiv Etihadu jer saobraća na linijama koje nisu interesantne najvećim evropskim kompanijama poput Lufthanze ili Er Fransa”, primjetivši da „Er Srbija lako može postati veza putnicima za daleke destinacije u Sjevernoj Americi i Aziji“.

Iako evropske i američke kompanije konstantno stavljaju primjedbe, od svojih vlada traže da im pruže zaštitu kroz raznovrsne propise, ukidanje mogućnosti kreditiranja preko njihovih domicilnih izvoznih banaka i otežan pristup za slijetanje na evropske aerodrome, tri zalivska avioprevoznika nailaze na sve manje otpora i u Evropi i u SAD. Jedan od razloga, navode analitičari, jeste duga praksa liberalizacije tržišta, a drugi je nesumnjivo finansijske prirode.

Tri zalivska prevoznika su u novembru od Boinga naručili avione u ukupnoj kataloškoj vrijednosti od 101,2 milijarde dolara, dok je od Erbasa naručeno letjilica u vrednosti od 39 milijardi dolara.

„Našim nabavkama čuvamo radna mjesta u Boingu i Erbasu. Zašto bi smo ušli u ove kupovine ako nam neće dati prava slijetanja u Evropi i SAD? Uvek mogu da uzmu svoje avione natrag, ali sumnjam da ćemo stići do toga”, izjavio je šeik Ahmed.  B&F

aerodrom dubai izbor putnici svjetsko cvoriste
Podijeli: Facebook Twitter LinkedIn WhatsApp Copy Link Email
Prethodni članakLaptop kojem neće trebati električna energija
Sljedeći članak Agrokor izlazi iz pregovora o preuzimanju Merkatora?

Povezani članci

NOVOSTI 02 minute čitanja

Njemačka i Italija pokrenule inicijativu za regulaciju stablecoina u EU

NOVOSTI 03 minute čitanja

Mapa kupovne moći u Evropi: Gdje se najbolje živi, a gdje je BiH

Ostavi komentar Otkaži

Ne propustite važne priče i informacije koje vrijede! Prijavite se na Capital Newsletter

Molim provjerite vaš email kako bi potvrdili pretplatu.

NE PROPUSTITE
Capital teme

Kontroverzni banjalučki biznismen prevario propalu banku

3. Aprila 2026. — 13:5003 minute čitanja

BANJALUKA – Banka Srpske u stečaju kupila je prije tri godine u izvršnom postupku stambeno – poslovni objekat firme „Infinity Star“ do tada u vlasništvu porodice Nove Sukare u banjalučkom naselju Derviši za 272.756 KM.

Ćosić se časti novom limuzinom od 107.725 KM

3. Aprila 2026. — 12:20

Sezona još nije ni počela, a radnici iz BiH već pakuju kofere

3. Aprila 2026. — 11:48

„Planet Soft“: CIK četiri puta mijenjao zapisnik da progura „Smartmatic“

3. Aprila 2026. — 11:00

Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH, Journalism Trust Inicijative i Reporters Shields Network.

Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
  • Uređivačka politika
  • O nama
  • Impressum
  • Kontakt
  • Marketing
  • Piši za Capital
  • ENERGETIKA RS
  • SLOBODNO
Copyright © 2026 Capital.ba - ISSN 2744-225X. Sva prava rezervisana.
Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH.

Unesite iznad pojam sa pretragu i pritisnite Enter za pretragu. Pritisnite Esc ili X da otkažete.