BEOGRAD, Šljiva je, širom Srbije, ove godine izdašno rodila. Grane se savijaju od roda, prinosi su više nego dobri, ali proizvođači nisu, po starom običaju, zadovoljni otkupnom cijenom.
Prema procjenama stručnjaka, rod šljive biće sasvim dovoljan za pekmez, za rakiju, ali i za izvoz. Kakva je situacija sa rodom i otkupom šljiva u pojedinim regionima Srbije javili su dopisnici „Novosti“.
ČAČAK – Ovogodišnji rod šljive u Srbiji, prema podacima čačanskog Instituta za voćarstvo, značajno će premašiti prosječan godišnji prinos od oko 600.000 tona. Očekuju se prinosi od 40 do 50 tona po hektaru, što je odličan rod. Stručnjaci u ovoj oblasti ističu da će i ove godine čak 90 odsto šljive biti za preradu, i to najviše za pečenje rakije.
U početku berbe otkupna cijena stone šljive bila je oko 25 dinara, i ona se uglavnom izvozila u Rusiju. Što je vrijeme odmicalo, cijena je opadala, tako da sada rijetko ko otkupljuje branice, dok se šljiva za obradu otkupljuje za 11, a ona, koja je namijenjena za rakiju – za osam dinara po kilogramu.
VALJEVO – Šljiva je u valjevskom kraju dobro rodila, stručnjaci procjenjuju čak najbolje u posljednjih desetak godina, ali su plodovi zbog suše lošijeg kvaliteta. U ovom dijelu Srbije najviše je zastupljena sorta „čačanska rodna“, koja je veoma osjetljiva na sušu, pa su joj plodovi ove godine ostali sitni, lošeg kvaliteta, tako da za nju nema nikakvog interesovanja kod otkupljivača, a ako ga i ima, cijena je izuzetno niska.
Otkupna cijena šljive u valjevskom i podgorskom kraju ove godine je svega šest dinara za kilogram. Interesovanje otkupljivača, hladnjača je nikakvo, tako da će šljiva uglavnom da završi u rakiji. Biće dovoljno šljiva i za pakmez, slatko i za marmeladu.
LOZNICA – Berba šljive u Jadru i Rađevini je u punom zamahu, ovdašnje hladnjače su gotovo završile otkup šljive za „sječenje“, koju su plaćale 17 dinara. Saša Nešić, direktor „Hladnjače“ u Krupnju, kaže da je ovogodišnji rod odličan i da će na inostrano tržište izvesti oko 400 tona sečene šljive i oko 300 tona one za sušenje.
– Cijena šljive za sječenje je sasvim korektna, a naša pogodnost je utoliko veća što nam Hladnjača na vrijeme plaća – smatra Mirko Živanović, proizvođač šljive iz Rađevine. – Ono što pretekne, koristićemo za pečenje domaće rakije.
Još nije poznata cijena šljive za sušenje, ali se nezvanično može čuti da će, u ovom dijelu Srbije, iznositi oko 13 dinara, onima koji je dovezu direktno u „Hladnjaču“, a nešto manje ako otkupljivači proizvođačima dođu „na noge“.
– Mislim da je cijena mala i da je najbolje peći rakiju – kaže Vlastimir Todorović iz sela Korenice kod Loznice. – Samo za berače treba platiti najmanje tri dinara po kilogramu, pa je jasno da nam od šljive jedino „pretekne“ peteljka.
KRAGUJEVAC – Šljiva je u Šumadiji dobro rodila, ali poljoprivrednici nisu zadovoljni otkupnom cijenom. Još je neizvjesno da li će pristati na prodaju od devet do dvanaest dinara za kilogram, ili će čekati bolju cijenu. Mnogi u ovom kraju šljivu prevoze do sušara, ali većina se odlučuje na pečenje rakije.
– Šljiva je odlično rodila, mada je malo sitnija, i to je problem kada je riječ o izvozu. Prodaja na domaćem tržištu, zbog cijene, nema rentabilnost – objašnjava Dejan Kosovčević, poljoprivrednik iz Staragara.
KRUŠEVAC – Voćari u Rasinskom okrugu zadovoljni su ovogodišnjim rodom šljiva, donekle i kvalitetom, ali ne i otkupnom cijenom koja ne „pokriva“ ni osnovne troškove proizvodnje. U ovom kraju otkupljivači trenutno šljivu plaćaju od 8 do 10 dinara po kilogramu.
BLACE – I dok ističu zadovoljstvo ovogodišnjim rodom i kvalitetom šljive, voćari u Toplici nezadovoljni su trenutnom cijenom ovog voća, ali i činjenicom da organizovanog otkupa nema iako je berba šljive pri kraju.
– Na području opštine Blace očekuje se oko 25 tona roda po jednom hektaru – smatra Bojan Nikolić iz stručne službe za poljoprivredu ove opštine. Nezvanična cijena šljive za tehničku preradu, koja se spominje kao otkupna u hladnjačama, zasada je deset dinara, što je slučaj i u susjednoj prokupačkoj ali i ostalim opštinama Topličkog okruga, gdje je šljiva manje zastupljenija nego u blačkoj opštini.
Kupuju veliku burad
Mnogi poljoprivrednici već su odlučili da od ovogodišnjeg roda šljive peku rakiju. Žale se da je zbog toga zavladala nestašica plastičnih buradi, posebno onih od 500 kilograma. Prerodilo, ljudi već pokupovali burad za smještaj šljive. Ove jeseni će najbolje proći kazandžije. Mnogi su planirali da sa kazanom idu od sela do sela. Po kazanu je „uslužno pečenje“ u kragujevačkom kraju oko 1.000 dinara, a za više mušterija može i niža cijena. Novosti