BEOGRAD, Iako je dogovoreno da Makedonija ukine uredbu koja ograničava uvoz pšenice iz Srbije, susjedi su se opet oglušili o dogovor.
I dok poljoprivrednici iz Srbije, zbog sporne uredbe, trpe velike ekonomske štete, makedonski izvoznici zarađuju na Srbiji, naročito na sezonskom povrću i lubenicama, pišu Novosti.
I vlada Srbije i dalje samo najavljuje mjere reciprociteta, stručnjaci napominju da smo sa reakcijom već zakasnili i da je velika šteta načinjena. Ipak, u Ministarstvu poljoprivrede Srbije tvrde da će Makedonce najviše zaboljeti ograničenje uvoza vina i grožđa koje pristiže.
Vlada Makedonije donijela je početkom jula zvaničnu odluku da uvoz srpske pšenice i brašna veže za kupovinu domaće pšenice i brašna. Po toj odluci, za kilogram uvezene pšenice iz drugih zemalja, pa tako i iz Srbije, makedonskim uvoznicima je naloženo da moraju da kupe tri kilograma domaće pšenice, a za kilogram brašna četiri kilograma pšenice iz domaće proizvodnje. Pošto Makedonci žito u značajnoj mjeri kupuju jedino od naših proizvođača, na srpsku poljoprivredu se ovaj postupak najviše i odrazio.
Ovo, inače, nije prvi put da Makedonija ograničava uvoz robe iz Srbije. Naime, već četvrtu godinu zaredom Srbija se susreće sa istim problemom. Prema mišljenju Milana Prostrana, savjetnik za poljoprivredu u Provrednoj komori Srbije, očigledno je da zemlje potpisnice CEFTA nisu još uvijek spremne da u potpunosti otvore svoje tržište.
“Srbija u Makedoniju prilično dinamično izvozi, za samo pet mjeseci ove godine izvezli smo 270.000 tona i to je napunilo njihove silose, pa su se vjerovatno uplašili da neće biti dovoljno mjesta za domaće proizvođače”, napominje Prostran.
Srpska i makedonska strana postigle su dogovor, još 20. jula, da se dio uredbe koji se odnosi na ograničavanje uvoza pšenice ukine do 15. avgusta, a brašna do 1. septembra. Međutim, naši susjedi još uvijek nisu ispoštovali ono što su sami predložili.
Zbog čega Srbija još uvijek ne reaguje na makedonski embargo kod uvoza pšenice i brašna, u Ministarstvu poljoprivrede Srbije kažu:
“Željeli smo da izbjegnemo trgovinski rat, koji nikada nije dobro rješenje ni za jednu stranu, ali i mi moramo da zaštitimo domaće proizvođače “, tvrdi Danilo Golubović, državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede Srbije.
“Do sada smo bili tolerantni, međutim, makedonska strana očigledno krši dogovor o slobodnoj trgvoini. Nismo željeli da na svoju ruku donosimo mjere reciprociteta prema makedonskom izvozu, već smo odlučili da probleme rješavamo kroz institucije CEFTA. Pošto do sada naši susjedi nisu ukinuli odredbu o ograničenju uvoza naših poljoprivrednih proizvoda, primorani smo da reagujemo i da mi ograničimo uvoz makedonskog vina, grožđa, ali i paradajza”.
I agroekonomista Drago Cvijanović poručuje da je, ukoliko nema dogovora, recipročna mjera za makedonske izvoznike jedino rješenje. Poznato je, kako on kaže, da mnoge zemlje u svijetu koriste takozvane vancarinske barijere, koje omogućavaju ograničenje uvoza.
“Nisam za to da država čuva monopol nijednom proizvođaču, ali kod nas poljoprivrednici imaju i te tako sitnu proizvodnju, a naročito oni koji se bave uzgojem povrća, pa tako makedonski uvoz stvara našem paradajzu dosta problema. Ukoliko oni čuvaju svoje, trebalo bi i mi naše seljake da zaštitimo”, kaže Cvijanović.
U Privrednoj komori Makedonije smatraju da CEFTA sporazum nije prekršen, jer postoje klauzule po kojima se domaća privreda tako može štititi do 200 kalendarskih dana, a taj rok, kako kažu, još uvijek nije prošao. Večernje novosti
