ZAGREB, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) svake godine plaća 14 miliona dana bolovanja, jer je svakog dana na bolovanju oko 45.000 ljudi, što poslodavce i Zavod košta dvije milijarde kuna (264 miliona evra), znatno više od prosjeka većine zemalja Evropske unije.
Najčešći uzroci kratkih bolovanja su viroze, a dugih oboljenja lokomotornog i kardiovaskularnog sistema, psihičke i zloćudne bolesti i povrede na radu, pokazale su dvije akcije vanrednih provjera bolovanja, koje je HZZO sproveo prošle godine, piše Novi list.
Za najavljeni novi način kontrole bolovanja vlada sve veće interesovanje poslodavaca koji žele da sarađuju sa HZZO-om, kako bi se smanjilo neopravdano odsustvo njihovih radnika sa radnih mejsta.
U Zavodu naglašavaju da pacijenti koji su stvarno bolesni novu kontrolu uopšte neće osjetiti. Ali zato će oni koji su do sada zloupotrebljavali to pravo sigurno imati razloga da budu nezadovoljni.
Provjerama je utvrđen poražavajući podatak da je svaki četvrti osiguranik neopravdano dugo na bolovanju. Istina, bolovanje mu je opravdano otvoreno, ali neopravdano dugo traje, prenijela je Hrvatska televizija.
HZZO je redovnim i vanrednim kontrolama opravdanosti bolovanja smanjio ukupnu stopu bolovanja sa 3,23 u 2011. godini na 3,12, u prošloj godini. Time je trošak za naknade za bolovanja smanjen sa 1,16 milijardi kuna u 2011. godini, na 998 miliona kuna u 2012. godini.
Nekoliko hiljada provjera sprovedeno je na zahtjev poslodavca i obavljene su i dvije velike akcije vanrednih kontrola bolovanja. U prvoj akciji provjeravana su dugotrajna bolovanja, pregledano je 2.713 osiguranika i zaključeno 24,5 odsto otvorenih bolovanja. U drugoj akciji obavljen je nadzor u 861 ordinaciji porodičnih ljekara, revidirano 12.917 bolovanja i zaključeno njih 580.
Komentarišući prenošenje bolovanja u domenu primarne zaštite, u HZZO-u napominju da specijalisti nisu ni do sada preporučivali bolovanje, ali su i ranije, kao i sada, mogli da preporuče mirovanje kao mjeru liječenja.
Na najave da će ljekari biti kažnjavani sa nekoliko hiljada kuna za otvaranje neopravdanih bolovanja, u HZZO-u ističu da su neodgovornu praksu do sada kažnjavali opomenom, novčanom kaznom uz naknadu nastale štete ili u pojedinim slučajevima i raskidom ugovora sa Zavodom.
Podaci jasno govore da nepravilnosti postoje i da ima prostora za promjene. Pored toga, redovne i vanredne provjere bolovanja uticale su i na promjenu stava prema otvaranju neopravdanih bolovanja, kažu u Zavodu, a prenosi seebiz.
Prema njihovim riječima, postepeno se ipak mijenja dugogodišnja praksa da se bolovanja otvaraju i na osnovu određenih socijalnih i ekonomskih prilika. Tanjug