BEOGRAD, Nedostatak novca nije jedini problem zbog kojeg je Srbija na posljednjem mjestu u Evropi po površini njiva koje navodnjava.
Više od sredstava, trenutno nedostaju projekti.
Najava da će Arapi uložiti značajna sredstva, nije mnogo obradovala stručnjake, jer tvrde da novac Srbija neće moći da iskoristi ako na vrijeme ne uradi planove zalivnih sistema.
Zaharije Trnavčević, predsjednik Nacionalnog agrarnog savjeta, upozorava da ne bi bilo prvi put da Srbija propusti šansu da poveća prinose na njivama.
– Od kredita Svjetske banke, koja je trebalo da nam odobri oko 800 miliona dolara, nismo uspjeli da povučemo ni pet odsto, i taj zajam je ugašen – navodi Trnavčević. – Najavljen je i projekat sa Arapskim Emiratima, ali Ministarstvo poljoprivrede još nije tražilo od Instituta za vodoprivredu „Jaroslav Černi“, niti od bilo koje druge ustanove da počne sa izradom projekata za navodnjavanje.
Svake sezone u vrijeme kad je puna vegetacija, imamo manje padavina, usjeve pogodi suša, jer je takva naša klima. Pametan svijet se tome prilagođava i nastoji da izbjegne gubitke i da se pripremi za takve situacije, objašnjava Zaharije Trnavčević. U Srbiji ne postoji kult vode, i zato tavorimo i nemamo svijest o važnosti navodnjavanja.
U Srbiji se od 3,6 miliona hektara obradivih površina sistemi za navodnjavanje nalaze na oko četiri odsto, ali stručnjaci tvrde da se zaista navodnjava i manje od tog procenta.
– Nedostatak projektne dokumentacije, ne samo u oblasti navodnjavanja, već u svim infrastrukturnim oblastima, je dugoročan problem Srbije, a ne samo ove vlade – napominje Aleksandar Senić, predsjednik Odbora za poljoprivredu Skupštine Srbije. – Dokumentaciju nemamo, jer ne postoji ni strategija razvoja. Prethodna vlada je pokrenula postupak izrade projektne dokumentacije za navodnjavanje više od milion hektara obradive zemlje, ali su prošle godine ti projekti zaustavljeni, usljed nedostatka novca. Teško ćemo biti u stanju da dobijemo i kredit od fonda Abu Dabija, u iznosu od 400 miliona dolara, jer Emiraćani traže da tačno znaju u koje će projekte biti uložena sredstva.
Razvoj sistema za navodnjavanje se u Srbiji svodi na individualne investicije. Tako je Vlada Vojvodine ove godine realizovala sisteme za navodnjavanje na oko 3.000 hektara.
– To znači da, ako bi se tim tempom nastavilo, Srbiji bi bilo potrebno više od 1.000 godina da izgradi zalivne sisteme za sve svoje oranice – upozorava Senić. – Zato Vlada Srbije mora imati strateški pristup i više uložiti u projekte, a novac za realizaciju će se svakako naći, makar iz kredita. Takva ulaganja su višestruko isplativa i ne treba izbjegavati ni kreditno zaduženje po tom osnovu.
U institutu “Černi“ su spremni
Ministarstvo poljoprivrede mora samo da se izbori sa problemima u vezi sa navodnjavanjem, a ako misle da mi možemo da im pomognemo u izradi projekata, spremni smo – kaže Milan Dimikić, direktor Instituta za vodoprivredu „Jaroslav Černi“. – Potrebna je i ozbiljna analiza, koliki je uopšte interes poljoprivrednika da koriste navodnjavanje. Cijela ekomomija poljoprivrede mora da bude usmjerena da se ratarima isplati da koriste te resurse.
Čekaju investicije
Pomoćnik ministra poljoprivrede Nenad Katanić kaže da se očekuje povoljan kredit od Abu Dabi fonda, a da će, kada investicija bude stigla, i Ministarstvo uložiti dodatna sredstva za navodnjavanje.
– Opredjeljenje Ministarstva poljoprivrede je da sačekamo 400 miliona dolara koji bi, po povoljnim ulovima i kamatom od 0,5 do tri odsto, trebalo da dobijemo od Abu Dabi fonda – pojašnjava Katanić.
– Najveći dio te sume će biti iskorišćen za kanale za navodnjavanje i hidro-mrežu. Bez toga ne možemo da očekujemo veće prinose. Novosti