Close Menu
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    • ANALIZE
    • EKSKLUZIVNO
    • INTERVJU
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    • ENERGETIKA
    • FINANSIJE
    • TRŽIŠTE KAPITALA
    • TRGOVINA
    • TURIZAM
  • TECH
  • SVIJET
    • ZANIMLJIVOSTI
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
Donacije
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    1. ANALIZE
    2. EKSKLUZIVNO
    3. INTERVJU
    4. Vidi sve

    Hoće li BiH kupovati ruski gas iz treće ruke

    22. Oktobra 2025. — 14:57

    Novi porez u RS: Udar na sivu ekonomiju ili na investitore?

    15. Septembra 2025. — 15:41

    Reciklaža baterija kao biznis budućnosti

    10. Augusta 2025. — 15:00

    Simbioza na djelu: Stanivuković i SNSD poklonili milionski vrijedno gradsko zemljište

    7. Augusta 2024. — 13:00

    Skandal: Bivši načelnik Dubice prodavao ERS-u ukradenu struju

    11. Decembra 2025. — 11:59

    Ekskluzivno: Gordan Pavlović kupio Fabriku duvana Banjaluka

    26. Novembra 2025. — 16:54

    Ekskluzivno: Vlada Srpske nudi Serdarovu 242 miliona KM

    22. Augusta 2025. — 16:22

    Ekskluzivno: CAPITAL otkriva imena uhapšenih carinika

    16. Decembra 2024. — 10:47

    Kazne za zloupotrebu ličnih podataka u BiH do 40 miliona KM (VIDEO)

    3. Novembra 2025. — 13:29

    Srpska vraća Rufiju 41 milion KM za zemljište na Jahorini

    30. Oktobra 2025. — 18:20

    Tanić za CAPITAL: Na domaćem tržištu više ne možemo kupiti ni cijevi za grijanje

    21. Marta 2025. — 20:10

    Kako je Širbegović od posuđenih 1.500 KM došao do milionskog profita

    14. Marta 2025. — 19:55

    CAPITAL-ne teme: Kako smo građanima uštedjeli preko 50 miliona maraka

    1. Januara 2026. — 09:59

    Srećna Nova 2026. godina

    1. Januara 2026. — 00:01

    Izgradnja zgrade fakulteta na Palama kasni tri godine

    31. Decembra 2025. — 12:44

    Ekološka dozvola usporava projekat HE „Buk Bijela“

    31. Decembra 2025. — 12:22
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    1. ENERGETIKA
    2. FINANSIJE
    3. TRŽIŠTE KAPITALA
    4. TRGOVINA
    5. TURIZAM
    6. Vidi sve

    Amerikanci žele da vide sve tačke ugovora Rusa i novog partnera

    2. Januara 2026. — 07:30

    Ekološka dozvola usporava projekat HE „Buk Bijela“

    31. Decembra 2025. — 12:22

    Kina pustila u rad impresivnu hidroelektranu

    28. Decembra 2025. — 10:30

    Rusi pregovaraju sa mađarskim MOL-om o prodaji NIS-a

    25. Decembra 2025. — 15:29

    BH Telecom dijeli gotovo 40 miliona KM

    2. Januara 2026. — 13:45

    Najbogatiji u 2025. zaradili rekordnih 2,2 biliona dolara

    2. Januara 2026. — 08:02

    Kako preživjeti decembarsku potrošnju i pokrenuti štednju u januaru

    31. Decembra 2025. — 10:56

    Koliko je evropskih valuta nestalo zbog evra

    31. Decembra 2025. — 09:50

    Na Banjalučkoj berzi promet veći od miliona maraka

    16. Decembra 2025. — 16:30

    Vlada se na berzi zadužila 66 miliona KM, iduće sedmice planira još 20

    15. Decembra 2025. — 15:16

    Akcije “Potkozarja” prodate za 4,2 miliona KM

    3. Decembra 2025. — 12:34

    Na dobošu akcije u 53 preduzeća iz Srpske

    30. Novembra 2025. — 08:02

    Lidlova prodaja porasla za 10 odsto u “rekordnom” Božiću

    2. Januara 2026. — 15:16

    Sindikat: Radnici u trgovini danima rade prekovremeno

    31. Decembra 2025. — 13:41

    Gasi se proizvodnja čuvenih marki automobila

    31. Decembra 2025. — 11:52

    Nastavljeno divljanje cijena u Crnoj Gori

    28. Decembra 2025. — 15:15

    Bjelašnica prvi ski centar u BiH koji uvodi potpuno bezgotovinsko plaćanje

    2. Januara 2026. — 10:30

    Koliko košta zimovanje u Srbiji i inostranstvu

    1. Januara 2026. — 12:09

    Još jedan evropski grad uvodi turističku taksu

    1. Januara 2026. — 11:00

    Pored hotelskog smještaja tražen i stan na dan

    31. Decembra 2025. — 08:05

    Mehanizmi podrške u skladu sa potrebama privrednika

    2. Januara 2026. — 12:10

    Njemačka uvodi nova pravila od 2026: veći minimalac, skuplji prevoz i poreske izmjene

    2. Januara 2026. — 09:45

    Amerikanci žele da vide sve tačke ugovora Rusa i novog partnera

    2. Januara 2026. — 07:30

    Ekološka dozvola usporava projekat HE „Buk Bijela“

    31. Decembra 2025. — 12:22
  • TECH
  • SVIJET
    1. ZANIMLJIVOSTI
    2. Vidi sve

    Koliko je evropskih valuta nestalo zbog evra

    31. Decembra 2025. — 09:50

    Mogu li naučnici da spasu industriju čokolade?

    29. Decembra 2025. — 08:08

    Kina testirala voz brzine 800 km/h

    26. Decembra 2025. — 14:00

    Na hiljade neželjenih božićnih poklona se prodaje na internetu

    26. Decembra 2025. — 12:15

    Svjetske berze prošle godine snažno porasle, dolar značajno oslabio

    2. Januara 2026. — 13:00

    Cijene nafte bilježe najveći godišnji pad od 2020. godine

    2. Januara 2026. — 11:20

    Indija pretekla Japan, cilja Njemačku i treće mjesto u svjetskoj ekonomij

    2. Januara 2026. — 09:00

    Još jedan evropski grad uvodi turističku taksu

    1. Januara 2026. — 11:00
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
  • ENERGETIKA
  • TURIZAM
  • TRGOVINA
  • TRŽIŠTE KAPITALA
  • TECH
  • ZANIMLJIVOSTI
  • SVIJET
  • FINANSIJE
  •   VIDEO
  • PROMO
Home » Bogatiji ste, a mi vas spašavamo

Bogatiji ste, a mi vas spašavamo

adminadmin28. Aprila 2013. — 12:47Nema komentara4 minute čitanja

bank kiparZAGREB, Prosječno neto bogatstvo kiparskog domaćinstva je tri puta više od njemačkog. Pa ipak, zadatak je Njemačke da spasi Vajar. Može li se napor spašavanja evra nazvati poštenim ako su ljudi koji žive u zemljama kojima je potrebna pomoć bogatiji od onih koji žive u zemljama koje tu pomoć pružaju.

Odavno je trebalo održati raspravu o preraspodjeli tereta. Slike koje svakodnevno stižu iz glavnih gradova zemalja zahvaćenih krizom su zbunjujuće, piše Jutarnji list.

Na primjer, u Nikoziji, glavnom gradu Kipra, hiljade je ljudi protestovalo protiv poreza na bankovne depozite noseći slike Hitlera i transparente protiv Angele Merkel od kojih je jedan bio:

“Merkel, tvoj je nacistički novac krvaviji od bilo kakvog opranog novca”.

Njemačka kancelarka slično je dočekana i u Atini, u oktobru 2012. Stariji je čovjek s urednim brkovima i ispeglanim pantalonama stajao na trgu Sintagma. Riječi ispisane na njegovom transparentu oštro su se kosile s njegovim uglađenim izgledom: “Gubi se iz naše zemlje, kujo”.

Ali uprkos takvim riječima, protestanti i svi kritičari Angele Merkel u Rimu, Madridu, Nikoziji i Atini slažu se u jednom: Njemačka treba da plati spašavanje evra, koliko god je moguće, a svakako više nego što je do sada platila. Oni tvrde da je Njemačka bogata zemlja koja je više od svih drugih zemalja profitirala uvođenjem evra i koja je druge evropske zemlje preplavila svojim izvozom te se obogatila na njihov račun.

Ali postoji i druga slika Njemačke, ona koja se temelji na brojevima, a ne na osjećajima. Brojke je prošle nedjelje objavila Evropska centralna banka (ECB). Ta brojčana slika pokazuje zemlju čija domaćinstva u prosjeku posjeduju manje od onih koji traže njihov novac.

U takvom porijetku imovine, Vajar je na drugom mjestu među evropskim zemljama dok je Njemačka puno niže, čak niže od druge dvije zemlje zahvaćene krizom, Španije i Italije. I sada bi Vajar, sa svojim bogatim domaćinstvima, trebalo da dobije 10 milijardi evra (13,1 milijardu dolara) od Evropskog mehanizma za stabilnost (ESM), finansijskog sigurnosnog sistema evrozone, te Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). Takve su barem odluke donesene nakon dramatičnih pregovora, koje njemački parlament, Bundestag, treba tek da obobri. Ali javlja se novo pitanje: Zašto se zapravo ovo radi? Nije li Vajar dovoljno bogat da pomogne samome sebi?

U svijetlu studije Evropske centralne banke, potrebna je nova rasprava o strategiji spašavanja evrozone. Do sada su poreski obveznici snosili rizike ove strategije jamstvom svih zajmova koje je Evropski mehanizam za stabilnost isplatio zemljama u nevolji. Grčka, Irska, Portugal i Španija već su dio te grupe, a sada im se pridružio i Vajar.

Njemačka već jamči za 100 milijardi evra kredita. Prema procjeni njemačkog Udrućenja poreznih obveznika, ako se još zemalja nađe u teškoćama, iznos novca za koji bi Njemačka garantovala mogao bi se popeti na više od 500 milijardi evra. Ta brojka ne uključuje latentne opasnosti u bilansu ECB.

Osim toga, kamatne su stope veoma niske jer Evropska centralna banka preplavljuje evrozonu novcem za stabilizaciju sistema.

Ljudi koji štede novac trenutno izvlače deblji kraj s obzirom da im se potajno oduzima imovina. S druge strane, oni koji imaju dovoljno novca za ulaganje u dionice i nekretnine profitiraju od procvata podstaknutog sredstvima koji dolaze od Evropske centralne banke. Drugim riječima, poreski obveznici i obični štediše plaćaju napore za spas evra, koji primarno koriste bogatim u najproblematičnijim zemljama Evrope. Njihova je imovina u velikoj mjeri netaknuta, dok se imovina njihovih spasioca polagano gubi.

Do sada su bogati samo dva puta sudjelovali u spašavanju. U slučaju Grčke, vlasnici državnih obveznica morali su se odreći dijela svojih potraživanja dok su u slučaju Kipra bankarki depoziti u iznosu od 100.000 evra bili djelom ili u potpunosti izgubljeni. Oba slučaja označavaju prekretnicu, pokazujući kako vlade davatelji više nisu spremne snositi sve rizike bez da dio računa plate privatnici koji su ikoristili spašavanje evra.

Ali to bi mogao biti samo početak. Trenutna je strategija nepoštena jer teret raspodjeljuje jednostrano. To je ekonomski opasno jer bi preveliki teret mogao pasti na zemlje davatelje. A ako one posustanu, monetarna će se unija neizbježno raspasti. Osim toga, do danas su programi pomoći samo zamijenili stare dugove novima tako da se te zemlje nikada neće osloboditi dugova. Naprotiv, potrebne mjere štednje guše i smanjuju Grčku ekonomiju kao i ekonomije drugih južnoevropskih zemalja.

Puno bi pametnije i poštenije bilo kada bi zemlje u krizi upotrijebile svoju moć kako bi smanjile dugove, prvenstveno na način da posegnu za imovinom svojih građana više nego ikad prije. Kao što je pokazala nedavna studija Evropske centralne banke, za to postoji dovoljno novca. Brojke su potencijalno eksplozivne. Na pirmer, prosječno njemačko domaćinstvo ima imovinu u vrijednosti od 195.000 evra, skoro 100.000 evra manje nego prosječno špansko domaćinstvo. Prosječno je neto bogatstvo kiparskog domaćinstva 671.000 evra, što je tri puta više od njemačkog. Italijanska i francuska domaćinstva su takođe znatno bogatija od njemačkih. Jutarnji list

boogatstvo domacinstvo kipar njemacka pomoc top
Podijeli: Facebook Twitter LinkedIn WhatsApp Copy Link Email
Prethodni članakAustrija ukida bankarsku tajnu!
Sljedeći članak Samit 100 biznis lidera u maju

Povezani članci

NOVOSTI 01 minuta čitanja

Lidlova prodaja porasla za 10 odsto u “rekordnom” Božiću

Uncategorized 01 minuta čitanja

SAD uvele nove sankcije

Ostavi komentar Otkaži

NE PROPUSTITE
Capital teme

CAPITAL-ne teme: Kako smo građanima uštedjeli preko 50 miliona maraka

1. Januara 2026. — 09:59012 minuta čitanja

BANJALUKA – Godina 2025. je jedna od onih koju su pojeli skakavci. Tako bi se najkraće, a opet sveobuhvatno, moglo opisati ono čemu smo svjedočili u proteklih 365 dana.

Srećna Nova 2026. godina

1. Januara 2026. — 00:01

Izgradnja zgrade fakulteta na Palama kasni tri godine

31. Decembra 2025. — 12:44

Ekološka dozvola usporava projekat HE „Buk Bijela“

31. Decembra 2025. — 12:22

Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH, Journalism Trust Inicijative i Reporters Shields Network.

Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
  • Uređivačka politika
  • O nama
  • Impressum
  • Kontakt
  • Marketing
  • Piši za Capital
  • ENERGETIKA RS
  • SLOBODNO
Copyright © 2026 Capital.ba - ISSN 2744-225X. Sva prava rezervisana.
Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH.

Unesite iznad pojam sa pretragu i pritisnite Enter za pretragu. Pritisnite Esc ili X da otkažete.