MOSKVA, Časopis Ekonomist je objavio još jedan indeks Big Meka – to je nezvanični način za određivanje kursne liste na osnovu kupovne moći.
Rublja se našla među najpotcjenjenijim valutama a stručnjaci smatraju da su autori indeksa blizu istine.
Indeks Big Meka je smišljen 1986. godine i zasniva se na teoriji pariteta kupovne moći. Odnosno, na odnosima između različitih valuta i određenog paketa robe i usluga.
Zašto Big Mek? – Sve je jednostavno: ovaj hamburger se prodaje u cijelom svetu, a u njegov sastav ulaze osnovne namirnice: meso, sir, povrće i hljeb. U okolnostima idealne konkurencije dolarska vrijednost Big Meka u cijelom svijetu treba da bude ista. Međutim, nije tako.
Po podacima Ekonomista, on u Americi košta 4 dolara i 37 centi, u Kini jedva nešto preko dva i po dolara, a u Rusiji je još jeftiniji. Ukoliko se uporede cijene u različitim zemljama, može se shvatiti koliko su “pravedne“ tekuće kursne liste. Ovaj neozbiljni indeks se toliko svidio ekonomistima da se čak pojavio termin – “buregernomika“ a samom indeksu Big Meka se posvećuju naučne disertacije.
O čemu zapravo govori Big Mek? Najpotcjenjenija valuta danas je indijski rupi – njegov tržišni kurs treba da bude viši za skoro 62 odsto. Zatim slijede valute JAR, Hongkonga, Ukrajine i Egipta. Rusija je na šestom mjestu. Dolar po “burgernomici“ ne treba da košta 30 rubalja, već oko sedamnaest. Među potcjenjenim valutama našle su se valute zemalja BRIKS i mnogih zemalja u razvoju, što je logično prema mišljenju stručnjaka.
One su uvijek potcjenjene u odnosu na paritet kupovne moći. I u skladu s razvojem nacionalnog deviznog tržišta, nacionalne ekonomije i jačanja “ugrađenosti“ ekonomije u sistem globalne podjele rada ovi pokazatelji se zbližavaju. Ovaj proces se prilično brzo odvija za indijski rupi i prilično brzo za kineski juan.
Stručnjaci ističu da vrijednost valute ni iz daleka ne odgovara uvijek paritetu kupovne moći. Ponekad vlast ove ili one zemlje to čini svjesno.
Vrijednost valute s tačke gledišta pariteta kupovne moći na izvjestan način predstavlja dugoročni orijentir oko kojeg teoretski kurs treba da varira. Često se dešava situacija da se valute decenijama kupuju i prodaju daleko od pariteta. To je povezano s mnogim faktorima ekonomskog karaktera: s investicionom privlačnošću ovih zemalja, s kursnim listama. Poznato je da mnoge zemlje jednostavno zadržavaju kurs svoje valute u određenim granicama.
Tako je Banka Kine dugo vremena namjerno držala niži kurs juana kako bi povećala konkurentnost kineske robe. Tek u prošloj deceniji vlasti NRK su prestale da primjenjuju ovu politiku. Ima i precjenjenih valuta. Na prvom mjestu su venecuelski bolivar, norveška i švedska kruna.
Vrijednost dolara je manje-više opravdana, a evro je nešto precjenjen. Jurij Danilov smatra da će u dugoročnoj perspektivi većina valuta težiti ka paritetu u odnosu na kupovnu moć.
Izuzetak će činiti samo švajcarski franak: Zato što tokovi kapitala idu u ovu zemlju – tamo su banke, tamo se pouzdano čuvaju novčana sredstva. Zbog toga će švajcarski franak uvijek biti precjenjen. Najvjerovatnije će biti precjenjene i neke valute koje iza sebe nemaju samo državnu blagajnu svoje zemlje, već i određene prirodne rezerve, kao na primjer, norveška kruna.
Stručnjaci još savjetuju da se ne vrši vezivanje za konkretne pokazatelje, već da se oni razmatraju dinamično. Samo tako se može shvatiti šta se dešava s ekonomijom i valutom ove ili one zemlje.
Cijene proizvoda najvećeg svjetskog lanca restorana brze hrane Mekdonaldsa služi i kao dokaz o precjenjenosti kursa evra, tvrdi list Ekonomist u najnovijoj analizi.
Big mek u Srbiji košta 250 dinara, odnosno 2,24 evra, što Srbiju stavlja ispod evropskog prosjeka, prenose agencije.