SARAJEVO, BANJALUKA – Distributeri nafte u BiH mogu slobodno, u zavisnosti od uslova na tržištu, formirati cijene, dok vlade RS i FBiH mogu u slučaju poremećaja na tržištu preduzeti pojedine mjere kako bi ograničile cijene i na neki način zaustavile njihov rast, rekli su u vladama RS i FBiH.
Vozači u BiH su sve češće suočeni s višim cijenama na pumpama i pitaju da li nadležni u državi mogu bilo šta učiniti da se zaustavi divljanje cjenovnika goriva. Predviđa se da bi u novoj godini cijena mogla skočiti čak na 2,50 KM za litar.
U Ministarstvu trgovine i turizma RS rekli su da će održati sastanak s većim distributerima nafte i naftnih derivata u RS kako bi se razmotrili načini djelovanja u slučaju da nastupe drastični poremećaji cijena goriva na tržištu. Nisu precizirali kada bi taj sastanak mogao da bude održan.
“Ukoliko bi nastupili značajni poremećaji na tržištu, poput elementarnih nepogoda, nestašice dobara neophodnih za potrebe privrede i snabdijevanje stanovništva, neočekivanog rasta i monopolskog formiranja cijena, zloupotrebe dominantnog položaja i vanrednih okolnosti prema procjeni Vlade RS, Ministarstvo trgovine i turizma može Vladi RS predložiti mjere neposredne kontrole cijena na način kako je propisano Zakonom o regulisanju cijena u RS”, rekli su u resornom ministarstvu.
Istakli su da Vlada RS može procijenjivati da li je potrebno preduzeti određene mjere u smislu određivanja fiksne, najviše ili najniže cijene ili neke druge mjere koje su propisane Zakonom o regulisanju cijena u RS.
“U RS nema monopolskog formiranja cijena, jer primjera radi, cijena goriva je mnogo niža u Bijeljini i Zvorniku, nego u Banjaluci i Istočnom Sarajevu”, kažu u Ministarstvu te pojašnjavaju da cijena goriva nije ista na svim benzinskim pumpama, jer se odvija u skladu s poslovnom politikom distributera.
Lela Gibo, šef Odsjeka za cijene u Federalnom ministarstvu trgovine, rekla je da pravna i fizička lica mogu formirati slobodno cijene te da se pod kontrolom cijena podrazumijevaju aktivnosti na praćenju opšteg nivoa cijena i preduzimanju mjera ekonomske politike radi sprečavanja i otklanjanja poremećaja na tržištu.
Ona kaže da na kretanje cijene naftnih derivata u FBiH utiču kretanje cijena nafte na svjetskom tržištu, kurs dolara, rafinerijske cijene derivata, kao i izmjena normative u pogledu visine javnih prihoda koji su sadržani u cijeni naftnih derivata.
“Trenutna maloprodajna cijena na benzinskim pumpama u FBiH kreće se u određenom rasponu, te slijedom toga potrošači u modelu slobodnog formiranja cijena autonomno odlučuju i imaju mogućnost da sami izaberu prodajna mjesta s nižim cijenama”, kažu u federalnom ministarstvu.
Faruk Hadžić, makroekonomski analitičar, smatra da je tržište u BiH već narušeno te da su entiteti preko svojih ministarstva već morali uticati na cijenu goriva.
“Ako nisu nametnuli ograničenje cijena, sa distributerima su mogli dogovoriti da se ona snizi, kao što je to bilo u junu. Država kroz razne namete ubire 1,15 KM od cijene goriva, tako da ima prostora da smanji namete i tako direktno utiče na konačnu cijenu“, kaže Hadžić.
On je rekao da su cijene goriva, posmatrajući oktobar, rasle otprilike 0,15 KM u zavisnosti od distributera, dok je u oktobru cijena barela na svjetskom tržištu u konačnici padala.
“Ne vidim razlog zbog kojeg cijene goriva kod nas nisu snižene, jer i kurs dolara i cijena nafte na svjetskom tržištu ne idu u prilog kao izgovor da se kaže da je zbog tog trebalo podići cijenu goriva u BiH”, ističe Hadžić.
Milovan Bajić, direktor “Krajinapetrola”, kaže da je cijena goriva kod nas trenutno najniža u regionu te da je sa stanovišta standarda gorivo skupo, ali da se sa stanovišta distributera radi o minimalnim zaradama.
“Utiču na to i rafinerijske cijene i državni nameti, naše zarade su minimalne. Put od barela do maloprodaje je poprilično dugačak i ne možemo mi na to reagovati. Kupujemo naftu od rafinerije, platimo obavezu državi, dodamo nešto svoje marže, koja je ove godine znatno manja nego prošle, i tako formiramo cijenu“, rekao je Bajić.
On je rekao da je najbolji pokazatelj to da je na njihovim pumpama promet u prvih devet mjeseci znatno veći, a da su zarade manje.
Rašće cijena barela crnog zlata?
Prema najnovijem izvještaju o stanju na tržištu nafte, koji su pripremili analitičari Raiffeisena, u sljedeća dva mjeseca može se očekivati dalji rast cijena sirove nafte na svjetskom tržištu, pa bi barel crnoga zlata mogao dostići i vrijednost od 100 američkih dolara.
“Ako se u sljedeća dva mjeseca dogodi dodatno smanjenje proizvodnje nafte ili ako zbog američkih sankcija značajnije padne iranski izvoz nafte, onda se može očekivati rast cijena barela sirove nafte na barem 90 USD”, kaže se u izvještaju Raiffeisena, koji procjenjuje da će se u posljednjem ovogodišnjem tromjesječju trgovati po prosječnoj cijeni od 80 američkih dolara po barelu. Nezavisne novine