Close Menu
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    • ANALIZE
    • EKSKLUZIVNO
    • INTERVJU
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    • ENERGETIKA
    • FINANSIJE
    • TRŽIŠTE KAPITALA
    • TRGOVINA
    • TURIZAM
  • TECH
  • SVIJET
    • ZANIMLJIVOSTI
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
Donacije
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    1. ANALIZE
    2. EKSKLUZIVNO
    3. INTERVJU
    4. Vidi sve

    Hoće li BiH kupovati ruski gas iz treće ruke

    22. Oktobra 2025. — 14:57

    Novi porez u RS: Udar na sivu ekonomiju ili na investitore?

    15. Septembra 2025. — 15:41

    Reciklaža baterija kao biznis budućnosti

    10. Augusta 2025. — 15:00

    Simbioza na djelu: Stanivuković i SNSD poklonili milionski vrijedno gradsko zemljište

    7. Augusta 2024. — 13:00

    Ekskluzivno: Gordan Pavlović kupio Fabriku duvana Banjaluka

    26. Novembra 2025. — 16:54

    Ekskluzivno: Vlada Srpske nudi Serdarovu 242 miliona KM

    22. Augusta 2025. — 16:22

    Ekskluzivno: CAPITAL otkriva imena uhapšenih carinika

    16. Decembra 2024. — 10:47

    Saznajemo: Uskoro optužnica protiv Đoke Ekvatora

    28. Juna 2024. — 13:46

    Kazne za zloupotrebu ličnih podataka u BiH do 40 miliona KM (VIDEO)

    3. Novembra 2025. — 13:29

    Srpska vraća Rufiju 41 milion KM za zemljište na Jahorini

    30. Oktobra 2025. — 18:20

    Tanić za CAPITAL: Na domaćem tržištu više ne možemo kupiti ni cijevi za grijanje

    21. Marta 2025. — 20:10

    Kako je Širbegović od posuđenih 1.500 KM došao do milionskog profita

    14. Marta 2025. — 19:55

    Stručnjaci i lokalne vlasti protiv hitnih izmjena Zakona o uređenju prostora

    5. Decembra 2025. — 16:55

    Nastavlja se rat banaka i UIO

    5. Decembra 2025. — 15:43

    Trivić: Cijena struje za privredu raste za 20 posto

    5. Decembra 2025. — 14:20

    Crveni mulj iz „Alumine“ guta zvornička sela (FOTO/VIDEO)

    5. Decembra 2025. — 13:31
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    1. ENERGETIKA
    2. FINANSIJE
    3. TRŽIŠTE KAPITALA
    4. TRGOVINA
    5. TURIZAM
    6. Vidi sve

    Nova odluka OFAC-a: Lukoilu produžena licenca

    5. Decembra 2025. — 09:02

    Bajatović: Stečaj NIS-a loša opcija

    4. Decembra 2025. — 11:47

    Đokić: Izvjesno poskupljenje struje u Srpskoj

    3. Decembra 2025. — 15:57

    Gorivo u Srbiji najskuplje u regionu

    2. Decembra 2025. — 08:17

    Na Banjalučkoj berzi prebijeno više od 200 miliona KM

    4. Decembra 2025. — 09:26

    PURS: Za 11 mjeseci prikupljeno 324 miliona KM više nego prošle godine

    3. Decembra 2025. — 14:36

    Diversifikacija ključni princip za upravljanje rizicima

    3. Decembra 2025. — 13:00

    Akcije “Potkozarja” prodate za 4,2 miliona KM

    3. Decembra 2025. — 12:34

    Akcije “Potkozarja” prodate za 4,2 miliona KM

    3. Decembra 2025. — 12:34

    Na dobošu akcije u 53 preduzeća iz Srpske

    30. Novembra 2025. — 08:02

    Uzrok rebalansa budžeta promjene u prihodima i prioriretima u rashodima

    25. Novembra 2025. — 15:03

    Promet na Banjalučkoj berzi 52.749 KM

    4. Novembra 2025. — 15:32

    Više od trećine uvoza BiH dolazi iz zemalja bivše Jugoslavije

    5. Decembra 2025. — 11:35

    Evropa ubrzano prelazi na mobilna plaćanja

    5. Decembra 2025. — 11:11

    Kupci u FBiH za crni petak potrošili 263 miliona KM

    2. Decembra 2025. — 12:10

    Lažni “crni petak”: Čak 96 posto prodavnica u FBiH napravilo prekršaj

    1. Decembra 2025. — 14:16

    Ski sezona na Jahorini počinje danas uz besplatno skijanje

    2. Decembra 2025. — 09:45

    Italija očekuje 14,4 miliona stranih turista tokom zime

    26. Novembra 2025. — 15:00

    Cijene kvadrata u Budvi i do sedam hiljada evra

    13. Novembra 2025. — 09:01

    Za devet mjeseci BiH posjetilo 1,53 miliona turista

    8. Novembra 2025. — 08:03

    “Gas-Petrol” preuzeo većinski udio u “Potkozarju”

    5. Decembra 2025. — 12:28

    Nova odluka OFAC-a: Lukoilu produžena licenca

    5. Decembra 2025. — 09:02

    Arsenić upozorava: Podrška mljekarima ključna za opstanak

    5. Decembra 2025. — 08:16

    Bajatović: Stečaj NIS-a loša opcija

    4. Decembra 2025. — 11:47
  • TECH
  • SVIJET
    1. ZANIMLJIVOSTI
    2. Vidi sve

    Kraj streaming ratova: Netflix preuzima Warner Bros. Discovery i HBO Max

    5. Decembra 2025. — 14:48

    Kako je pijani rakun postao kralj marketinga

    5. Decembra 2025. — 10:19

    Prve mobilne brodske apoteke u Hrvatskoj počele s radom

    4. Decembra 2025. — 13:44

    Novogodišnji honorari muzičkih zvijezda i do 150.000 evra

    30. Novembra 2025. — 15:34

    Kraj streaming ratova: Netflix preuzima Warner Bros. Discovery i HBO Max

    5. Decembra 2025. — 14:48

    Evropsko tužilaštvo podiglo optužnice protiv 29 osoba iz Hrvatske

    5. Decembra 2025. — 09:53

    Banke povećavaju kupovinu zlata

    4. Decembra 2025. — 08:17

    EU odlučila: Do 2027. prekid uvoza ruskog gasa

    3. Decembra 2025. — 10:15
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
  • ENERGETIKA
  • TURIZAM
  • TRGOVINA
  • TRŽIŠTE KAPITALA
  • TECH
  • ZANIMLJIVOSTI
  • SVIJET
  • FINANSIJE
  •   VIDEO
  • PROMO
Home » Treba li nam reforma sistema javne potrošnje?

Treba li nam reforma sistema javne potrošnje?

Dragana EremijaDragana Eremija18. Jula 2018. — 10:51Nema komentara5 minuta čitanja
BANJA LUKA, Projekcije ekonomskog rasta su u okvirima od 3-4%, od kojih je najvažniji rast društvenog bruto proizvoda koji je izveden iz stope rasta realne potrošnje od oko 2%, izvoza 6%, uvoza 8%. Nominalni rast javnih prihoda se u osnovi svodi na 3%, ili apsolutnom iznosu oko 200 miliona.Резултат слика за javna potrošnja

U apsolutnom iznosu rast javnih prihoda se približava podioku od šest milijardi KM uz efekat povećanih “namjenskih” naknada od energenata, kada se oni podižu sa 400 miliona KM na, očekivan iznos krajem 2018. godine, oko 600 miliona KM.

Realna očekivanja i rizici ostvarenja

Rizici ostvarenja ovih pokazatelja se svode na dva ključna faktora. Prvi se aktuelizirao usljed promjena u carinskoj politici vodećih tržišnih ekonomija sa kojima država BiH ima najveći obim trgovinske razmjene: zemlje EU i CEFTA.

Drugi je rizik vezan za promjene u politici akciza u dva ključna segmenta koji u najvećem obimu učestvuju akcize i naknade na naftu i naftne derivate i akcize na duhan. U apsolutnom iznosu slika je potpuno jasna. Indirektni porezi rastu prema apsolutnom iznosu od preko šest milijardi KM, od čega se prihodi od PDV-a približavaju cifri od četiri milijarde KM, akciza sa 1,5 milijardi, putarina oko 600 miliona i carina standardnih oko 300 miliona KM.

Sve u svemu realno procjenjujući očekivanja su realna.

Kuda skreće reforma javne potrošnje

Sve u svemu, reforma javne potrošnje skreće prema direktnim porezima, odnosno oporezivanju plata zaposlenih, dohotka građana, imovine građana, dobiti preduzeća. Ključ cijele reforme se svodi na odstupanje od postojećeg sistema tzv. sintetičkog poreza i prelazak na sintetičko-analitički sistem.

Pojednostavljeno rečeno, želi se polako “raspakovati” poreska osnovica. Proces je krenuo sa uključivanjem ličnih primanja koja imaju karakter materijalnih troškova: topli obrok, putni troškovi i slično. Kasnije se polako prešlo i na analitički pristup kod kapitalnih dobitaka: kamata i dividendi.

Svi izračuni vode ka tzv. neutralnom poreskom efektu koji je u praksi nemoguće ostvariti.

Optimalizacija poreske strukture

Ključno pitanje svake reforme poreskog je optimalizacija poreske strukture. Optimalizacija poreske strukture podrazumijeva od dostupnosti informacija koje su potrebne kako bi država pojedine subjekte (fizička i pravna lica) dovela u bolji položaj a da drugog ne dovodi u gori.

U ekonomskoj teoriji to su tzv. Pareto – efikasne poreske strukture. Pristup problemu koji se javlja u praksi podrazumijeva izbjegavanje zabluda koje se ogledaju u shvatanju da je to “jednostavno” ili “uprošćeno” ili “složeno” ili “komplikovano”.

Da li je moguće optimalizirati postojeći sistem?

U mjesecima koji nam slijede prije izbora najracionalniji pristup bi bio da se odustane od svih započetih promjena.

Razlozi su očiti ili jasni. Naime, svaka izmjena postojećeg sistema stvorila bi zbrku i sistem učinila još komplikovanijim.

Izmjene opšte poreske stope PDV-a

Ključ rješenja je povećanje opšte porezne stope PDV-a, koji bi imao karakter paušalnog poreza, na postojeću stopu od 17%. Na ovakav način ne bi došlo do distorzije efekata poreza, odnosno odluke pojedinca da više ili manje troši jer se radi o relativno visokoj tražnji.

Efekat regresivnosti poreza usljed povećanja opšte poreske stope može se ispraviti kroz povećanje ličnih dohodaka usljed smanjenja stopa doprinosa i povećanje ličnog odbitka kod poreza na dohodak i njegovo vezivanje za prosječnu platu iz prethodnog perioda sa sadašnjih 300 KM na 70% prosječnog dohotka uz zadržavanje postojećih poreskih olakšica i primjenu proporcijalne stope od 10% za dohotke koji su do tri puta veći od prosječne bruto plate, 15% za dohotke koji su veći za četiri puta od prosječne plate i 20% za dohotke koji su veći za pet i više puta od prosječne plate.

Na bazi statističkih podataka i scenarija projekcija indirektnih poreza u periodu 2016-2019. godine od strane Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine stope rasta PDV-a po opštoj poreskoj stopi kretale bi se na nivou 3,4%.

Kao bazu za izračun fiskalnog kapaciteta koristićemo 2017. godinu kao polaznu godinu promjena u sistemu obračuna PDV-a i doprinosa.

Standardna stopa PDV-a u Bosni i Hercegovini od njegovog uvođenja je 17%. Nulta stopa je propisana samo za izvoz i uvedena je s razlogom omogućavanja prava odbitka ulaznog poreza obveznicima koji izvoze dobra i usluge van Bosne i Hercegovine.

Rezultat izmjene poreskih stopa PDV-a

•     Poreska osnovica na projektovani PDV u 2017. godini bi iznosila 20,52 milijarde KM.

•     PDV na projektovanu poresku osnovicu iz 2017. godine od 20,52 milijarde KM, sa stopom 23%, iznosio bi 4,72 milijarde KM ili povećanje od 1,23 milijarde KM.

•     PDV na projektovanu osnovicu iz 2017. godine od 20,52 milijardi KM, sa stopom 24%, iznosio bi 4,92 milijarde KM ili povećanja od 1,43 milijarde KM.

•     PDV na projektovanu osnovicu iz 2017. godine od 20,52 milijarde KM, sa stopom 25%, iznosio bi 5,13 milijardi KM ili povećanja od 1,64 milijarde KM.

Reforma sistema doprinosa

Promjene u sistemu doprinosa se zasnivaju na:

– doprinosi za zdravstvo se ukidaju;

– doprinosi za nezaposlene se ukidaju.

Ovakva praksa postoji u mnogim zemljama. Danas je Beveridžov model zastupljen u Velikoj Britaniji, Irskoj, Islandu, skandinavskim zemljama (Norveška, Švedska, Danska, Finska), Italiji, Španiji, Portugalu, Grčkoj, Kanadi, Australiji i Novom Zelandu.

Očekivani rezultati poreske reforme

• Ukidanjem doprinosa za zdravstveno osiguranje prešlo bi se na Beveridžov model finansiranja zdravstva iz poreza.

• Prijedlog se zasniva na zbirnoj stopi na neto plate od 36,06%, tj. sa stopom na bruto plate od 23% i zadržavanje doprinosa na dohodak uz povećanje ličnog odbitka na iznos 70% prosječne plate i uvođenje progresivnih stopa od 10, 15 i 20%

• Pošto bi se prešlo na sistem finansiranja iz poreza to podrazumijeva da zdravstvena reforma bude dostupna svim građanima.

• Indirektno će se izbjeći praksa prekida tzv. fiktivne nezaposlenosti radi ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu.

Nezavisne novine

Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.capital.ba
javna potrosnja reforme sistemi vazno
Podijeli: Facebook Twitter LinkedIn WhatsApp Copy Link Email
Prethodni članakBanjaluku u maju posjetilo 8.798 turista
Sljedeći članak Bitkoin probio nivo od 7.500 dolara, prvi put od juna

Povezani članci

Capital teme 05 minuta čitanja

Stručnjaci i lokalne vlasti protiv hitnih izmjena Zakona o uređenju prostora

Stav 04 minute čitanja

Plan rasta – plan koji pokreće Bosnu i Hercegovinu

Ostavi komentar Otkaži

NE PROPUSTITE
Capital teme

Stručnjaci i lokalne vlasti protiv hitnih izmjena Zakona o uređenju prostora

5. Decembra 2025. — 16:5505 minuta čitanja

Predložene izmjene Zakona o uređenju prostora i građenju drastično i bez opravdanog razloga centralizuju ključne nadležnosti

Nastavlja se rat banaka i UIO

5. Decembra 2025. — 15:43

Trivić: Cijena struje za privredu raste za 20 posto

5. Decembra 2025. — 14:20

Crveni mulj iz „Alumine“ guta zvornička sela (FOTO/VIDEO)

5. Decembra 2025. — 13:31

Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH, Journalism Trust Inicijative i Reporters Shields Network.

Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
  • Uređivačka politika
  • O nama
  • Impressum
  • Kontakt
  • Marketing
  • Piši za Capital
  • ENERGETIKA RS
  • SLOBODNO
Copyright © 2025 Capital.ba - ISSN 2744-225X. Sva prava rezervisana.
Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH.

Unesite iznad pojam sa pretragu i pritisnite Enter za pretragu. Pritisnite Esc ili X da otkažete.