Close Menu
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    • ANALIZE
    • EKSKLUZIVNO
    • INTERVJU
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    • ENERGETIKA
    • FINANSIJE
    • TRŽIŠTE KAPITALA
    • TRGOVINA
    • TURIZAM
  • TECH
  • SVIJET
    • ZANIMLJIVOSTI
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
Donacije
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    1. ANALIZE
    2. EKSKLUZIVNO
    3. INTERVJU
    4. Vidi sve

    Revizorski „odlični đaci“: Ministarstva krše zakone, ali prolaze bez kazne

    16. Januara 2026. — 15:46

    Hoće li BiH kupovati ruski gas iz treće ruke

    22. Oktobra 2025. — 14:57

    Novi porez u RS: Udar na sivu ekonomiju ili na investitore?

    15. Septembra 2025. — 15:41

    Reciklaža baterija kao biznis budućnosti

    10. Augusta 2025. — 15:00

    Ekskluzivno: Definitivno poništen Stanivukovićev tender za rasvjetu od 35 miliona

    13. Februara 2026. — 17:12

    Ekskluzivno: Serdarov traži poništavanje ugovora o prenosu koncesije sa Comsara na RiTE Ugljevik

    10. Februara 2026. — 10:32

    Šef Dodikovog obezbjeđenja gradi 47 solarnih elektrana u Bijeljini

    7. Februara 2026. — 10:02

    Skandal: Bivši načelnik Dubice prodavao ERS-u ukradenu struju

    11. Decembra 2025. — 11:59

    Fakić za CAPITAL TV: Kriza u mljekarstvu će se dodatno produbiti

    19. Februara 2026. — 19:00

    Berbić: Vozače iz BiH u EU tretiraju kao migrante

    12. Februara 2026. — 19:10

    Litvinjenko za CAPITAL: Aura kozmetika na tržištima 17 zemalja

    5. Februara 2026. — 19:01

    Nikad u minusu: Kako je firma „Živko i Sinovi“ od pijace stigla do Kine

    29. Januara 2026. — 19:09

    Uhapšen i inspektor za hranu

    22. Februara 2026. — 18:15

    Uhapšene dvije republičke tržišne inspektorice

    22. Februara 2026. — 16:25

    Kinezima nezakonito dat ugovor vrijedan 350 miliona KM

    22. Februara 2026. — 13:02

    Vaspitačicama veće plate, roditeljima skuplji vrtić

    20. Februara 2026. — 14:17
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    1. ENERGETIKA
    2. FINANSIJE
    3. TRŽIŠTE KAPITALA
    4. TRGOVINA
    5. TURIZAM
    6. Vidi sve

    Janaf dobio američku licencu, nafta može do NIS-a

    21. Februara 2026. — 12:00

    MOL uskoro počinje sa isporukom nafte putem Janafa

    17. Februara 2026. — 11:07

    Evropa u novoj gasnoj klopci

    17. Februara 2026. — 10:31

    Padavine i podzemne vode usporavaju gradnju “HE Dabar”

    13. Februara 2026. — 10:35

    BiH zbog neulaska u SEPA gubi 100 miliona KM godišnje

    22. Februara 2026. — 11:56

    Za podsticaje malim i srednjim preduzećima 2,5 miliona KM

    20. Februara 2026. — 10:57

    Hoće li BiH ovog proljeća ući u SEPA

    18. Februara 2026. — 09:43

    Najveći talas bankarskih spajanja u Evropi

    17. Februara 2026. — 09:24

    BiH zbog neulaska u SEPA gubi 100 miliona KM godišnje

    22. Februara 2026. — 11:56

    Trezorski zapisi pogurali promet na Banjalučkoj berzi

    3. Februara 2026. — 14:55

    Srpska ide u prvo ovogodišnje zaduženje na berzi

    26. Januara 2026. — 15:03

    Promet na Banjalučkoj berzi veći od 107.000 KM

    20. Januara 2026. — 14:30

    Vrijednost izvoza piva premašila 24 miliona KM

    21. Februara 2026. — 14:04

    BiH prodala oružje teško 450 miliona KM

    21. Februara 2026. — 10:30

    Srbija uvodi oznaku “100 odsto iz Srbije”

    20. Februara 2026. — 12:40

    Ostaje na snazi bescarinski uvoz električnih automobila u BiH

    20. Februara 2026. — 10:00

    BiH i Crna Gora ovog proljeća domaćini digitalnim nomadima

    22. Februara 2026. — 14:34

    Švedska daje na čuvanje pet ostrva

    18. Februara 2026. — 16:17

    Trend kratkih putovanja u porastu u Evropi

    18. Februara 2026. — 12:29

    Ryanair ukida brojne evropske letove zbog visokih poreza

    18. Februara 2026. — 11:16

    Propast “Metala” u BL: Od giganta do milionskih dugova

    22. Februara 2026. — 09:54

    Firme iz BiH mogu tražiti milionski povrat od SAD-a?

    21. Februara 2026. — 15:52

    Janaf dobio američku licencu, nafta može do NIS-a

    21. Februara 2026. — 12:00

    Trgovinski deficit u januaru 511 miliona KM

    20. Februara 2026. — 15:35
  • TECH
  • SVIJET
    1. ZANIMLJIVOSTI
    2. Vidi sve

    Švedska daje na čuvanje pet ostrva

    18. Februara 2026. — 16:17

    Ostrvo traži nove stanovnike: Nudi kuću, 18.000 evra…

    16. Februara 2026. — 09:02

    Ova je pizza pod zaštitom UNESCO-a: Znate li po čemu se razlikuje?

    15. Februara 2026. — 13:02

    Cijene čokolade naglo rastu na Dan zaljubljenih, marketinški trik ili nešto drugo

    14. Februara 2026. — 12:02

    Pariz traži jedinstven odgovor EU na nove američke carine

    22. Februara 2026. — 10:51

    Tramp podigao globalnu carinu na 15 odsto

    22. Februara 2026. — 08:00

    Merc očekuje manji carinski teret za ekonomiju

    21. Februara 2026. — 16:51

    Tramp uveo globalnu carinu od 10 odsto

    21. Februara 2026. — 11:00
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
  • ENERGETIKA
  • TURIZAM
  • TRGOVINA
  • TRŽIŠTE KAPITALA
  • TECH
  • ZANIMLJIVOSTI
  • SVIJET
  • FINANSIJE
  •   VIDEO
  • PROMO
Home » Treba li nam reforma sistema javne potrošnje?

Treba li nam reforma sistema javne potrošnje?

Dragana EremijaDragana Eremija18. Jula 2018. — 10:51Nema komentara5 minuta čitanja
BANJA LUKA, Projekcije ekonomskog rasta su u okvirima od 3-4%, od kojih je najvažniji rast društvenog bruto proizvoda koji je izveden iz stope rasta realne potrošnje od oko 2%, izvoza 6%, uvoza 8%. Nominalni rast javnih prihoda se u osnovi svodi na 3%, ili apsolutnom iznosu oko 200 miliona.Резултат слика за javna potrošnja

U apsolutnom iznosu rast javnih prihoda se približava podioku od šest milijardi KM uz efekat povećanih “namjenskih” naknada od energenata, kada se oni podižu sa 400 miliona KM na, očekivan iznos krajem 2018. godine, oko 600 miliona KM.

Realna očekivanja i rizici ostvarenja

Rizici ostvarenja ovih pokazatelja se svode na dva ključna faktora. Prvi se aktuelizirao usljed promjena u carinskoj politici vodećih tržišnih ekonomija sa kojima država BiH ima najveći obim trgovinske razmjene: zemlje EU i CEFTA.

Drugi je rizik vezan za promjene u politici akciza u dva ključna segmenta koji u najvećem obimu učestvuju akcize i naknade na naftu i naftne derivate i akcize na duhan. U apsolutnom iznosu slika je potpuno jasna. Indirektni porezi rastu prema apsolutnom iznosu od preko šest milijardi KM, od čega se prihodi od PDV-a približavaju cifri od četiri milijarde KM, akciza sa 1,5 milijardi, putarina oko 600 miliona i carina standardnih oko 300 miliona KM.

Sve u svemu realno procjenjujući očekivanja su realna.

Kuda skreće reforma javne potrošnje

Sve u svemu, reforma javne potrošnje skreće prema direktnim porezima, odnosno oporezivanju plata zaposlenih, dohotka građana, imovine građana, dobiti preduzeća. Ključ cijele reforme se svodi na odstupanje od postojećeg sistema tzv. sintetičkog poreza i prelazak na sintetičko-analitički sistem.

Pojednostavljeno rečeno, želi se polako “raspakovati” poreska osnovica. Proces je krenuo sa uključivanjem ličnih primanja koja imaju karakter materijalnih troškova: topli obrok, putni troškovi i slično. Kasnije se polako prešlo i na analitički pristup kod kapitalnih dobitaka: kamata i dividendi.

Svi izračuni vode ka tzv. neutralnom poreskom efektu koji je u praksi nemoguće ostvariti.

Optimalizacija poreske strukture

Ključno pitanje svake reforme poreskog je optimalizacija poreske strukture. Optimalizacija poreske strukture podrazumijeva od dostupnosti informacija koje su potrebne kako bi država pojedine subjekte (fizička i pravna lica) dovela u bolji položaj a da drugog ne dovodi u gori.

U ekonomskoj teoriji to su tzv. Pareto – efikasne poreske strukture. Pristup problemu koji se javlja u praksi podrazumijeva izbjegavanje zabluda koje se ogledaju u shvatanju da je to “jednostavno” ili “uprošćeno” ili “složeno” ili “komplikovano”.

Da li je moguće optimalizirati postojeći sistem?

U mjesecima koji nam slijede prije izbora najracionalniji pristup bi bio da se odustane od svih započetih promjena.

Razlozi su očiti ili jasni. Naime, svaka izmjena postojećeg sistema stvorila bi zbrku i sistem učinila još komplikovanijim.

Izmjene opšte poreske stope PDV-a

Ključ rješenja je povećanje opšte porezne stope PDV-a, koji bi imao karakter paušalnog poreza, na postojeću stopu od 17%. Na ovakav način ne bi došlo do distorzije efekata poreza, odnosno odluke pojedinca da više ili manje troši jer se radi o relativno visokoj tražnji.

Efekat regresivnosti poreza usljed povećanja opšte poreske stope može se ispraviti kroz povećanje ličnih dohodaka usljed smanjenja stopa doprinosa i povećanje ličnog odbitka kod poreza na dohodak i njegovo vezivanje za prosječnu platu iz prethodnog perioda sa sadašnjih 300 KM na 70% prosječnog dohotka uz zadržavanje postojećih poreskih olakšica i primjenu proporcijalne stope od 10% za dohotke koji su do tri puta veći od prosječne bruto plate, 15% za dohotke koji su veći za četiri puta od prosječne plate i 20% za dohotke koji su veći za pet i više puta od prosječne plate.

Na bazi statističkih podataka i scenarija projekcija indirektnih poreza u periodu 2016-2019. godine od strane Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine stope rasta PDV-a po opštoj poreskoj stopi kretale bi se na nivou 3,4%.

Kao bazu za izračun fiskalnog kapaciteta koristićemo 2017. godinu kao polaznu godinu promjena u sistemu obračuna PDV-a i doprinosa.

Standardna stopa PDV-a u Bosni i Hercegovini od njegovog uvođenja je 17%. Nulta stopa je propisana samo za izvoz i uvedena je s razlogom omogućavanja prava odbitka ulaznog poreza obveznicima koji izvoze dobra i usluge van Bosne i Hercegovine.

Rezultat izmjene poreskih stopa PDV-a

•     Poreska osnovica na projektovani PDV u 2017. godini bi iznosila 20,52 milijarde KM.

•     PDV na projektovanu poresku osnovicu iz 2017. godine od 20,52 milijarde KM, sa stopom 23%, iznosio bi 4,72 milijarde KM ili povećanje od 1,23 milijarde KM.

•     PDV na projektovanu osnovicu iz 2017. godine od 20,52 milijardi KM, sa stopom 24%, iznosio bi 4,92 milijarde KM ili povećanja od 1,43 milijarde KM.

•     PDV na projektovanu osnovicu iz 2017. godine od 20,52 milijarde KM, sa stopom 25%, iznosio bi 5,13 milijardi KM ili povećanja od 1,64 milijarde KM.

Reforma sistema doprinosa

Promjene u sistemu doprinosa se zasnivaju na:

– doprinosi za zdravstvo se ukidaju;

– doprinosi za nezaposlene se ukidaju.

Ovakva praksa postoji u mnogim zemljama. Danas je Beveridžov model zastupljen u Velikoj Britaniji, Irskoj, Islandu, skandinavskim zemljama (Norveška, Švedska, Danska, Finska), Italiji, Španiji, Portugalu, Grčkoj, Kanadi, Australiji i Novom Zelandu.

Očekivani rezultati poreske reforme

• Ukidanjem doprinosa za zdravstveno osiguranje prešlo bi se na Beveridžov model finansiranja zdravstva iz poreza.

• Prijedlog se zasniva na zbirnoj stopi na neto plate od 36,06%, tj. sa stopom na bruto plate od 23% i zadržavanje doprinosa na dohodak uz povećanje ličnog odbitka na iznos 70% prosječne plate i uvođenje progresivnih stopa od 10, 15 i 20%

• Pošto bi se prešlo na sistem finansiranja iz poreza to podrazumijeva da zdravstvena reforma bude dostupna svim građanima.

• Indirektno će se izbjeći praksa prekida tzv. fiktivne nezaposlenosti radi ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu.

Nezavisne novine

Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.capital.ba
javna potrosnja reforme sistemi vazno
Podijeli: Facebook Twitter LinkedIn WhatsApp Copy Link Email
Prethodni članakBanjaluku u maju posjetilo 8.798 turista
Sljedeći članak Bitkoin probio nivo od 7.500 dolara, prvi put od juna

Povezani članci

Capital teme 02 minute čitanja

Uhapšen i inspektor za hranu

Capital teme 01 minuta čitanja

Uhapšene dvije republičke tržišne inspektorice

Ostavi komentar Otkaži

NE PROPUSTITE
Capital teme

Uhapšen i inspektor za hranu

22. Februara 2026. — 18:1502 minute čitanja

MUP potvrdio pisanje CAPITAL-a

Uhapšene dvije republičke tržišne inspektorice

22. Februara 2026. — 16:25

Kinezima nezakonito dat ugovor vrijedan 350 miliona KM

22. Februara 2026. — 13:02

Vaspitačicama veće plate, roditeljima skuplji vrtić

20. Februara 2026. — 14:17

Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH, Journalism Trust Inicijative i Reporters Shields Network.

Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
  • Uređivačka politika
  • O nama
  • Impressum
  • Kontakt
  • Marketing
  • Piši za Capital
  • ENERGETIKA RS
  • SLOBODNO
Copyright © 2026 Capital.ba - ISSN 2744-225X. Sva prava rezervisana.
Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH.

Unesite iznad pojam sa pretragu i pritisnite Enter za pretragu. Pritisnite Esc ili X da otkažete.