SARAJEVO, Američko povlačenje iz iranskog nuklearnog sporazuma i dodatno zaoštravanje odnosa u tom dijelu svijeta moglo bi rezultirati značajnim skokovima na svjetskim tržištima te bi cijena nafte mogla značajno porasti. Analitičari smatraju da se sve to dešava u najgorem mogućem trenutku za našu zemlju koja je potpuno nepripremljena za novi val poskupljenja.
Nakon što je američki predsjednik Donald Trump u utorak saopštio da se Sjedinjene Američke Države povlače iz iranskog nuklearnog sporazuma i da će nove sankcije Iranu biti nametnute, ekonomski analitičari prvo su pogledali prema tržišnim barometrima.
Cijene nafte su već porasle i zasad se drže na londonskom tržištu na oko 77 dolara po barelu. Kako se očekuje da će i druge zemlje, istina nevoljko, slijediti SAD, očekuju se smanjenje ponude i novi skokovi cijena. Neki procjenjuju da će cijena barela u narednom periodu dostići 80 dolara.
Dok se još očekuje u kom smjeru će nova iranska kriza krenuti te kakve će to reprekusije imati na globalna tržišta, naša zemlja proživljava poskupljenja nafte uzrokovana drugim razlozima.
Ekonomski analitičar Admir Čavalić smatra da još uvijek sa sigurnošću ne možemo govoriti šta će donijeti nova iranska kriza, ali po našu zemlju ona dolazi u najgorem mogućem momentu.
“Shodno aktuelnom odnosu SAD prema Iranu koji je treći najveći OPEC-ov proizvođač nafte, moguće je očekivati određene cjenovne šokove na globalnom tržištu nafte. Tržišta su upravo i reagovala na Trumpov potez, što je vidljivo kroz blagi rast cijene nafte. Naravno, još uvijek ne možemo imati jasna predviđanja o tome koji je konačni ishod ponovnog zatezanja odnosa između SAD i Irana. Naime, Saudijska Arabija je već počela sa intenziviranjem proizvodnje sirove nafte, dok investitori još uvijek razmatraju ukupni kapacitet SAD-a da stabilizira cijene”, kaže Čavalić.
Ovaj rizik za našu zemlju dolazi u najgorem mogućem trenutku jer su cijene nafte i naftnih derivata već značajno rasle u posljednjem periodu, a spremnost naše zemlje na još jedan val poskupljenja je minimalan.
“Međutim, ono što je jasno, jeste da naša zemlja i njena privreda nisu spremne za ovakav naftni šok, na što se i upozoravalo ranije pri uvođenju novih nameta. Uvođenje akciza, blagi rast maloprodajne cijene naftnih derivata i u potencijalno drastični rast cijene nafte na globalnom tržištu, bi u kratkom roku značajno utjecali na konkurentnost naše ekonomije, naročito pojedinih sektora koji izuzetno zavise od ovih inputa”, pojasio je Admir Čavalić.
Problem usložnjava i činjenica da su posljednja povećaja cijena nafte bila uzrokovana uvođenjem druge akcize.
“Problem kod nameta poput akciza je što su fiksne kao takve, čime se smanjuje potencijal maloprodavaca da izvrše određene manerve i korekcije u pravcu stabilizacije cijena naftnih derivata, u kratkom roku, na vrhuncu potencijalne naftne krize. Država je ovom slučaju apsolutno nemoćna, po bilo kojem osnovu”, zaključio je na kraju.
Kako su poluge naše ekonomske politike obično slabe i nefunkcionalne, očito nas očekuje kao i do sada, pasivno posmatranje šta će svjetske prilike donijeti i kakve će to posljedice kod nas imati.
