BEOGRAD, Generalni sekretar Udruženja naftnih kompanija Srbije (UNKS), Tomislav Mićović, ne očekuje bilo kakvo enormno poskupljenje goriva u Srbiji, o čemu se posljednjih dana spekuliše u javnosti.
“Bilo kakve kataklizmične i spektakularne najave o drastičnom poskupljenju goriva u Srbiji su paušalne, jer ne postoji nijedan pokazatelj u ovom trenutku koji može reći da će cena goriva enormno poskupeti”, kaže Mićović za Tanjug.
Poskupljenje goriva od par dinara u posljednjih nekoliko nedjelja je, kako ocjenjuje, posljedica kumulativnog efekta različitih tržišnih uticaja, među kojima je i povećanje akcize na naftne derivate.
“Od Nove godine do danas benzin je poskupeo za oko 2,0 dinara, dizel za oko 4,0 dinara, a u tom periodu akciza je povećana za 1,60 dinara, što, kada se uključi u osnovicu za PDV, znači oko 2,0 dinara”, navodi Mićović.
Prema njegovim riječima, ni trenutne promjene na svjetskom tržištu nafte i nešto više cijena tog energenta u odnosu na prethodni period, nisu dovele do nekog velikog poskupljenja, jer se uticaj cijene sirove nafte na cijenu goriva na pumpama odrazi u odloženom periodu – za mjesec, mjesec i po dana.
Dodaje da bi moglo da se desi i da, pod dejstvom nekih drugih uticaja, dođe do neutralizovanja tog efekta.
Mićović, međutim, upozorava da bi trebalo povesti računa o postojanju dovoljnih zaliha na domaćem tržištu, zbog čega se država, kako ističe, mora pozabaviti time da obezbjedi dovoljan nivo obaveznih rezervi kako bi bila u stanju da odgovori na eventualne poremećaje na tržištu.
“Kada nastanu tenzije na Mediteranu, bez obzira što sam Mediteran nije tako veliki izvor sirove nafte ali je vrlo značajan za njen transport, može doći i do poremećaja. To je ono što može biti opasno i mnogo opasnije od bilo kakvog skoka cena”, napominje sagovornik Tanjug.
Sve zemlje EU imaju obavezne zalihe derivata nafte propisane direktivama EU, a Srbija je, kao zemlja kandidat i članica Energetske zajednice, takođe potpisala obavezu da obezbeđuje zalihe za 61 dan prosječne dnevne potrošnje derivata nafte, nakon čega je uvela obavezu plaćanja naknade za formiranje obaveznih rezervi.
“Od 2014. godine, svi mi, kupujući gorivo na benzinskim stanicama, zapravo uplaćujemo 2,6 dinara ili sa PDV-om 3,12 dinara u budžet Republike Srbije za kupovinu obaveznih rezervi“, napominje Mićović, ali istovremeno dovodi u pitanje da li se taj novac i troši za te namene.
Kako ocjenjuje, aktuelna cijena nafte tipa “brent” od 74 dolara po barelu je značajno niža u odnosu na period od 2010. do 2013. godine, kada se kretala oko 100-110 dolara, ali jeste veća u odnosu na prošlu godinu.
“Sada smo upravo u periodu trenda rasta cena sirove nafte, ali samo pre mesec dana je bio trend pada. To pokazuje da je reč o jednom vrlo živom, dinamičnom tržištu, i istovremeno vrlo plašljivom kada su u pitanju ovakve tenzije kao što se dešava na Bliskom istoku“, ističe on.
Za sve u naftnoj industriji je, kako kaže, vrlo važan podatak kolika će biti prosječna godišnja cijena “crnog zlata” u 2018. godini, koja je početkom godine, kada su se radile procene na osnovu analize tržišta, projektovana na nivou od 57 do 64 dolara.
Međutim, u te procjene niko ne može da uvrsti geopolitičke tenzije i ratne sukobe, jer je to nešto što nastaje u vremenu, zaključio je Mićović. Tanjug