TOKIO, Na azijskim berzama u srijedu su cijene akcija pale, prateći gubitke Wall Streeta prethodnog dana, što je najviše posljedica pritiska na tehnološki sektor jer se ulagači plaše strože regulacije tog sektora.
MSCI indeks azijsko-pacifičkih akcija, bez japanskih, bio je oko 6,30 sati u minusu 0,9 %.
Pritom je na Tokijskoj berzi Nikkei indeks potonuo 1,8 %, dok su cene akcija u Australiji, Hong Kongu, Šangaju i Južnoj Koreji skliznule između 0,7 i 1,4 %.
Loše raspoloženje na berzama posljedica je jučerašnjih gubitaka na Wall Streetu, gdje je S&P 500 skliznuo 1,7 %. Još je više 2,9 % potonuo Nasdaq indeks, koji je prepun tehnoloških akcija.
Tehnološki sektor je pod pritiskom jer ulagače zabrinjava mogućnost strože regulacije nakon slučaja neovlaštenog korištenja podataka s Facebooka, pa je juče S&P indeks tog sektora izgubio 3,5 %.
Cijena akcije Facebooka, koja je pod pritiskom od kada se doznalo da je konsultantska kompanija Cambridge Analytica, koja je radila na izbornoj kampanji predsjednika SAD-a Donalda Trumpa, dobila pristup podacima 50 miliona korisnika te društvene mreže bez njihovog pristanka, potonula je juče još 5 %.
Od kada je izbio taj skandal, akcija Facebooka pojeftinila je gotovo 18 %, izgubivši na tržišnoj vrijednosti oko 80 milijardi dolara.
Tehnološki sektor je prošle godine uvjerljivo predvodio na tržištu po dobicima, no od početka ovoga mjeseca izgubio je više od 5 %, pa je na putu najvećeg mjesečnog gubitka od aprila 2016. godine.
Oštro je juče, 12 %, potonula i cena Twittera, dok je akcija proizvođača čipova Nvidie pojeftinila 8 %, a Alphabeta, krovne kompanije Googlea, 4,5 %.
Zbog toga su i jutros na azijskim tržištima pod najvećim pritiskom akcije tehnoloških kompanija.
“Ulagači se plaše strože regulacije po pitanju Facebooka ili FANG-a i da će se povećati troškovi prilagođavanja”, kaže Nobuhiko Kuramochi, strateg u kompaniji Mizuho Securities.
Akcije tzv. FANG-a – Facebooka, Amazon.coma, Netflixa i Googlea – već su dugo omiljene među ulagačima.
Ulagači su oprezni i zbog trgovinskih napetosti između SAD-a i Kine.
Iako posljednjih dana obe strane poručuju da su spremne pregovarati, Kina je ipak u ponedjeljak pozvala članice Međunarodne trgovinske organizacije (WTO) da se zajedno suprotstave američkim carinama kako SAD ne bi upropastio tu organizaciju.
“U interesu je Kine da nastavi trgovati, a ne uvoditi protivmere. Stoga verujem da će se izbeći trgovinski rat i postići dogovor koji bi zadovoljio Washington. No, na tržištu i dalje vlada nervoza jer nikad ne znate što će predsednik SAD-a Donald Trump učiniti. Ipak, verujem da će zabrinutosti na tržištu postupno slabiti”, kaže Hiroshi Watanabe, ekonomista u kompaniji Sony Financial Holdings.
A na tržištima nafte cijene su osjetno pale nakon jučerašnjeg izvještaja koje je pokazalo da su zalihe sirove nafte u SAD-u neočekivano porasle.
Jutros je ijcena barela na londonskom tržištu skliznula 0,7 %, na 69,65 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 0,8 %, na 64,70 dolara.
Na valutnim tržištima dolar je malo ojačao. Njegov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svetskih valuta, kreće se jutros oko 89,29 bodova, dok je juče u ovo doba iznosio 89,12 bodova.
Pritom je američka valuta ojačala u odnosu na evropsku, pa je cena evra skliznula s jučerašnjih 1,2450 na 1,2415 dolara.
No, dolar je blago oslabio u odnosu na japansku valutu, pa se jutros njegov kurs kreće oko 105,50 jena, dok je juče u ovo doba iznosio 105,70 jena. Hina
