SARAJEVO, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine usvojio je po hitnom postupku set zakona o akcizama, kojim se za 0,15 feninga povećavaju akcize na biogoriva i biotečnosti, te putarine.
Za usvajanje zakona glasala su 22 poslanika, dok je protiv bilo 20, a uzdržanih nije bilo.
Za Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama u BiH, Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o uplatama na Jedinstveni račun i raspodjeli prihoda te Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o sistemu indirektnog oporezivanja u BiH glasali su poslanici SDA, SNSD-a, SBB-a, HDZ-a BiH i HDZ-a 1990.
Protiv zakona bili su članovi klubova poslanika DF-a, SDS-a, SDP-a, Nezavisnog bloka, nezavisni poslanik Đorđo Krčmar te poslanici BPS-a Zaim Backović i A-SDA Jasmin Emrić.
Modifikovani prijedlog seta zakona o akcizama s pratećim poboljšanjima usaglašen je na nivou ministara finansija i premijera entiteta, kao i predstavnika Savjeta ministara.
Ključna izmjena u odnosu na ranije prijedloge odnosi se na činjenicu da se ne povećavaju akcize, osim na biogoriva i biotečnosti, već se za 0,15 KM povećavaju putarine, pri čemu će prikupljena sredstva isključivo biti korištena za izgradnju auto-puteva, te izgradnju i rekonstrukciju svih drugih vrsta puteva.
Usvajanje seta zakona o akcizama jedan je od uslova za nastavak aranžmana sa Međunarodnim monetarnim fondom /MMF/ te deblokiranje skoro milion evra kredita Evropske banke za obnovu i razvoj namijenjenih BiH.
U raspravi o setu zakona o akcizama, koji je u Predstavnički dom stigao iz Doma naroda, koji ih je usvojio 7. decembra, učestvovali su skoro isključivo poslanici koji su bili protiv njihovog usvajanja.
Momčilo Novaković iz NDP-a istakao je da je ekonomska azbuka da se ekonomske reforme ne mogu provoditi povećanjem poreskih stopa.
“Ono što mi danas radimo nije ekonomsko, nego političko pitanje”, rekao je Novaković, navodeći da je svaki pokušaj da se ovaj zakonski set predstavi kao reforma protivan ekonomskoj nauci.
Prema njegovim riječima, BiH nije ispunila ranije postavljene ciljeve iz aranžmana sa MMF-om, zbog čega su sada potrebne akcize da se obezbijedi nastavak aranžmana sa ovom finansijskom institucijom i da se obezbijedi vraćanje podignutih kredita.
Poslanik A-SDA Jasmin Emrić izrazio je sumnju u obrazloženja da će usvajanjem seta zakona o akcizama u BiH uslijediti privredno i ekonomsko blagostanje navodeći da nema konkretnih projekcija efekata usvajanja ovih zakona.
Salko Sokolović iz Nezavisnog bloka ocijenio je da su “akcize potrebne da pojedine stranke obezbijede provođenje izborne kampanje iduće godine te siguran plasman kreditnih sredstava evropskih finansijskih institucija”.
Prema riječima predsjedavajuće Kluba poslanika SDS-a Aleksandre Pandurević, poslanici treba da štite ekonomske interese BiH, a ne međunarodne zajednice i međunarodnih finansijskih institucija.
Pandurevićeva je dodala da će se nakon ovoga povećati inostrani dug, koji BiH ionako ne može da izdrži, dok je poslanik SDS-a Borislav Bojić rekao da će povećanje akciza izazvati linearno povećanje cijena u BiH i pad standarda građana.
I ostali protivnici usvajanja akciza iznijeli su svoje argumente za to, a jedina koja je u raspravi učestvovala a podržala zakonski set bila je Diana Zelenika iz HDZ-a 1990.
Zelenika je u ranijim pokušajima povećanja akciza bila protiv, a promjenu stava obrazložila je time da je u modifikovanom zakonskom setu obezbijeđena transparentnost trošenja sredstava, što je bio uslov HDZ-a 1990.
Predsjedavajući Kluba poslanika DF-a Damir Bećirović ocijenio je poniženjem pokušaj Zelenike da opravda promjenu svog mišljenja.
Nakon glasanja o setu zakona o akcizama sjednica je nešto iza 4.00 časa prekinuta.
Predsjedavajuća Predstavničkog doma Borjana Krišto zakazala je nastavak za 10.00 časova. Srna