– Mjesečna proizvodnja 55 privatnih elektrana iznosila 112,9 miliona kilovata. Vlasnici podijelili 8,8 miliona KM
– Direktor Narodnog pozorišta RS: Dobru njemačku ideju sproveo sam u djelo
– Mesnoj industriji „Trivas“ dio kolača od 7.000 KM, dobojskom radiju „Džungla“ 41.000 KM
– Jerinić: Imamo podršku ministarstava, ali nas koče mještani i lokalne zajednice
BANJALUKA – Vlasnici malih elektrana u Republici Srpskoj, koji su prošle godine po osnovu prikupljene naknade za obnovljive izvore podijelili 8,8 miliona KM, su trgovci automobilima, ribom i morskim plodovima, mesari, književnici i naftaši. Najpoznatiji među njima su vlasnik izdavačke kuće „Besjeda“, visoke škole „Banjaluka College“ i direktor Narodnog pozorišta RS Nenad Novaković, nekadašnji načelnik Donjeg Žabara Goran Mitrović, dobojski radio „Džungla“, ali i firme iz naftne industrije RS, pokazalo je istraživanje CAPITAL-a.
Čak 39 ovakvih firmi dio su elektrosistema RS. Njihovih 55 elektrana mjesečno je proizvodilo 112,9 miliona kilovata struje, a u skladu sa proizvodnjom, inkasirale su pozamašne iznose koje su građani RS izdvajali plaćajući račune za struju. Ukupno, 8,8 miliona KM.
Novaković, čije su tri solarne elektrane mjesečno proizvodile oko 300.000 kilovata i zaradile 68.000 KM, za CAPITAL kaže da je „samo dobru njemačku ideju sproveo u djelo“.
„Nama država ništa ne daje. Mi smo tu struju proizveli i dali u sistem. Moji sinovi se bave ovim poslom i njima je to interesantno. Mi smo prvi u BiH, na zgradi BLC, instalirali solarne ploče. To je minimalna investicija koja se isplati za pet godina. Oprema je svake godine sve jeftinija. Ideja nam je pala na pamet kada smo gledali kako su Nijemci u Sahari uzeli prostor kako bi postavili solarnu elektranu. Zašto mi tu solarnu energiju ne bismo uzeli s našeg krova“, ispričao je Novaković.
Preduzeće za trgovinu stočnom hranom „Gold-MG“, u vlasništvu nekadašnjeg načelnika Donjeg Žabara Gorana Mitrovića, za proizvodnju 56.600 kilovata struje iz biogasa prošle godine zaradilo je oko 10.000 KM.
Istovremeno, dvije solarne elektrane „Fratello Tradea“, poznato i po proizvodnji i preradi morskih plodova, proizvele su 149.000 kilovata i za taj posao zaradile premiju od 35.500 KM.
Dobojski radio „Džungla“ takođe koristi sunčevu energiju pa njegova solarna elektrana proizvodila oko 180.000 kilovata, od čega je radio inkasirao 41.000 KM.
Čelinačka „Madra“, poznata po proizvodnji gornjih dijelova obuće „Ciciban“, prošle godine ostvarila je prihod od oko 2,5 miliona KM, a od mjesečne proizvodnje oko 95.000 kilovata struje, njene „solare“ zaradile su blizu 30.000 KM.
Da je proizvodnja struje unosan posao uvjerili su se i u kotorvaroškom „E-prometu“ koji, uz izgradnju i popravak brodova, ima i malu hidroelektranu „Grabovička rijeka“. Ona je proizvodila oko dva miliona kilovata, a zaradila oko 200.000 KM.
I „Verano motors“ koji uspješno trguje automobilima, od čega je prošle godine prihodovao 6,6 miliona KM, od proizvodnje struje, prikupljanjem solarne energije, zaradio je oko 13.000 KM, a da je struja isplativ posao uz minimalna ulaganja u solarne ploče uvjerili su se i u Mesnoj industriji „Trivas“, čiji je dio kolača iznosio oko sedam hiljada KM.
I naftna industrija RS zarađuje u elektrosistemu
Zarade nisu zaobišle ni naftnu industriju RS, pa je Rafinerija ulja Modriča svojom solarnom elektranom proizvela 125.000 i za to dobila oko 30.000 KM, dok je solarna elektrana „Nestro petrola“ proizvela oko 13.000 kilovata i to naplatila 4.000 KM.
Dio sistema je i prijedorska Toplana koja je za proizvodnju oko 231.000 kilovata dobila oko 43.000 KM.
Administrativni problemi prepreka investitorima
Vlasnici elektrana ne kriju zarade, ali ističu u da ima mnogo problema, uglavnom administrativnih.
Predsjednik Udruženja proizvođača električne energije iz obnovljivih izvora Dragan Jerinić kazao je za CAPITAL da mnogo vremena prođe od momenta kada se dobije koncesija do dobijanja svih građevinskih i ekoloških dozvola i konačne realizacije projekta.
„To traje dvije do tri godine. Nijedan projekat malih hidroelektrana nije isti. Svaka je specifična. Podijeljeno je više od 110 koncesija, a koliko je napravljeno elektrana? Sam taj podatak će reći dovoljno. Kada uđete u projekat, tek onda vidite koliki su problemi. Investitori imaju podršku nadležnih ministarstava, ali ono što zateknete na terenu može da bude mnogo veći problem – opstrukcije mještana i lokalnih zajednica“, naveo je Jerinić.
„Mega elektrik“, na čijem je čelu Jerinić, a u čijem su sastavu male hidroelektrane „Velika Jasenja“ „Žeželja“ i „Žiraja“, za mjesečnu proizvodnju oko četiri miliona kilovata, od premije zaradio oko 400.000 KM. Kompanija „Mega elektrik“ je u većinskom vlasništvu italijanske „SOL grupe“.
„Investirali smo više od dva miliona evra. Ako je premija 400.000 KM, nama je potrebno nekoliko godina da povratimo investiciju. Niko ne želi da investira da mu se novac ne vrati“, istakao je Jerinić.
Iako solarne elektrane ne podliježu koncesionim obevezama, s obzirom na to da su u pitanju elektrane male snage, i Novaković ima prigovore, a tiču se kašnjenja u isplatama premija za šta je, kako kaže, zadužena Elektroprivreda RS.
Naknade se povećavaju, ali i računi za struju
Da dosad prikupljena premija nije dovoljna svjedoči i najava Regulatorne komisije za energetiku RS da će već od 1. januara 2018. godine računi za struju biti skuplji za 0,7 odsto. Industrijskim potrošačima, kažu u REERS-u, nova odluka donosi poskupljenje od 0,9 odsto. Sa ovogodišnjih 0,0044 KM po kilovatu, naknada će biti povećana na 0,0053 KM.
REERS je odlučio da ponovo poveća naknadu za obnovljive izvore energije kako bi iz džepa građana u 2018. godini uzeo oko 25 miliona KM koje će proslijediti uglavnom privatnim proizvođačima struje.
„Uzimajući u obzir sredstva potrebna za funkcionisanje sistema podsticaja u 2018. godini i činjenicu da planirana neto potrošnja krajnjih kupaca u RS za 2018. godinu iznosi 3.702.830.000 kWh, naknada je utvrđena u iznosu od 0,0053 KM/kWh i primjenjivaće se od 1. januara 2018. godine“, stoji u nacrtu odluke, koja će, nakon što je Vlada RS odobri, biti objavljena u Službenom glasniku RS.
Samo u posljednje tri godine naknada za obnovljive izvore povećana je za 0,0028 KM po kilovatu, a računi su bili veći za više od dvije KM mjesečno. Naknada je 2016. godine iznosila 0,0025 KM po kilovatu, ove godine je povećana na 0,0044 KM, a posljednja cifra koja će udariti na budžete domaćinstava veća je za 0,009 KM po kilovatu.
CAPITAL: Žana Gauk
13 komentara
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Nenad Novakovic direktor pozorista i vlasnik fakultet BLC je takav poltron ljigavac prodao bi i rodjenu djecu sve moze za pare to je takva gnjida koja se radja jednom .
Gdje je novinarka vidjela “solarne književnike”? Ili književnike “na struju”?
Austrija ima preko 5'000 malih hidroelektrana i ne vidim da im je lose. Samo oni koncesije nisu davali mesarima, ugostiteljima, novinarima, direktorima predstavnistva, pilanasima…nego onima koji se u taj posao razumiju. Kod nas je sve okrenuto naglavacke pa i ovaj izuzetno za drzavu vazan sektor. Privatni investitori uloze vlastiti novas ali nakon odredjenog vremena vlasnik elektrana postane drzava. Da je srece sad bismo imali stotine izgradjenih elektrana i izvozili struju
Šta je po struci taj Jerinić predsjednik udruženja. Inžinjer građevinarstva, elektromašinski inžinjer, projektant…
Ako je bilo šta od toga kapa dle, ali mi se čini da nije.
Nama državu vode nastavnica engleskog i poljoprivredni tehničar.
Svaka čast tim zanimanjima, ali za vođenje države treba nešto vuše i bešto bolje od toga.
Za Jerinića znam da je režimski poslušnik i čovjek blizak vlasti. Da li je to dovoljno da se sektor proizvodnje električne energije razvija i unapređuje. Nije.
Neka si ti Ilija bezgrešan.
Problem je Branko što se ne ispunjavaju zakonski uslovi, nego uslovi koje postave pojedinci koji odlučuju kome ce se krčmiti prirodni resursi. A znamo veoma dobro koji su to uslovi. Tako imamo da se mesari i kumovi bave proizvodnjom struje, a inžinjeri rade na njivama. Jer nemaju veze i vezice
Jrinić je po struci BLIZAK VLASTI. Nije bitno što do skoro nije znao ni kako se proizvodi struja. Zato je tipični predstavnik udruženja za obnovljive izvore. Pošto je i većina njih sa istim pedigreom
Zar treba tumačiti pojam “uslove zakonom propisane” u zemlji u kojoj se zna ko je zakon? Ako treba, evo: onaj ko je zakon, taj propisuje uslove.
P.S. Ima li gdje Ilije iz Zvornika? Dosadno je bez njega.
Ilija je zavrsio u zvornickoj bolnici. Potrevilose da je strajk i Ilija jos ceka na pregled. U medjuvremeu ga prikljucili na aparate za disanje ali redovno cita nase komentare
Jadan i bijedan je naš energetski sektor kad ga jaše ko stigne. Od bivšeg novinara Jerinića pa na dalje
Ovdje su nabrojali 11 vlasnika koji su dobili oko 500 000 KM. Znaci da je ostalih 28 podijelilo ostatak od 8.3 miliona. Zasto u clanku nisu navedeni oni koji su ocigledno dobili mnogo vise novca. Prema iznosima novca ovi su otprilike dobili onoliko koliko je od domacinstava i naplaceno za tu struju tako da ne znam zasto mi svi placamo dodatni porez. Meni ovo sve lici na jos jedan dodatni namet kojim se pare od naroda prebacuju pojedincima bliskim rezimu. Nesto kao i podsticaji za poljoprivredu gdje se velika kolicina narodnih para daje onima koji se samo na papiru bave poljoprivredom.
Svi se bune protiv zanemarljive naknade za premije koju placaju potrosaci, a niko ne kaze da je struja u RS za te iste potrosace najniza u regionu i da objektivno nije trzisna. Daleko je ispod trzisne i rezimu sluzi kao socijalni korektiv. Prema tome mnogi treba prvo da se informisu pa da komentaisu.
Razumijem odgovornost medija da budu kriticni, ali kakva je veza izmedju formalnog zvanja fizickih lica i njihovih preduzeca koja se bave proizvodnjom elektricne energije?
Je li u pitanju sugestija autora da se samo ljudi odredjenog obrazovnog profila mogu baviti ovom vrstom biznisa?