BANJALUKA – Na adresi gotovo svakog drugog poslodavca u RS, koji su u prvoj polovini godine došli pod lupu inspektora, utvrđeni su propusti, a zbog nepoštovanja mjera zaštite na radu neki su kažnjeni novčano, dok je drugima ostavljen rok da isprave greške i tako izbjegnu teže sankcije. 
Nenošenje propisane radne odjeće i neobezbijeđeni uslovi za nesmetano obavljanje djelatnosti samo su neki od razloga zbog kojih sve češće dolazi do povreda. Posebno zabrinjava činjenica da je u prvoj polovini godine broj radnika koji je na poslu zadobio teže povrede udvostručen u odnosu na isti lanjski period. U Inspektoratu RS navode da su inspektori za šest mjeseci obavili 1.145 kontrola u oblasti zaštite na radu, te da su u 469 slučajeva utvrđeni propusti.
– Izrečeno je 408 mjera s ciljem otklanjanja propusta, te izdato 109 prekršajnih naloga u vrijednosti od 200.100 KM – naveli su iz Inspektorata RS i dodali da je podneseno devet zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka.
Kontrole su pokazale da su sa aspekta zaštite na radu najrizičnije djelatnosti šumarstvo i drvna industrija, građevinarstvo, elektroprivreda i hemijska industrija u kojima se najčešće dešavaju povrede.
Predsjednik Sindikata šumarstva, prerade drveta i papira RS Vlado Pavlović kaže da je šumarstvo ocijenjeno kao djelatnost rizičnija i od rudarstva.
– Pored profita za kojim trče poslodavci, radnicima u šumarstvu treba da obezbijede adekvatna odijela koja ne može da prosiječe motorna pila, čizme, šljemove i štitnike za laktove, ali mnogi o tome ne vode računa. S druge strane, ima i radnika koji ne poštuju propise, pa opremu čuvaju zapakovanu da imaju samo ako dođe inspekcija – kaže Pavlović i dodaje da treba pojačati kontrole u oblasti zaštite na radu kako bi životi radnika bili sačuvani.
Predsjednica Sindikata građevinarstva i stambeno-komunalne djelatnosti RS Dragana Vrabičić kaže da šljem na glavi ne znači da je građevinar zaštićen.
– Podrazumijeva se da uz šljem ima i adekvatno odijelo, čizme koje će ga zaštititi ako nagazi na ekser, kvalitetne rukavice. U posljednje vrijeme ni objekti na kojima se radi nisu dobro zaštićeni, skele se ljuljaju. U Sarajevu je prošle godine prošao tramvaj i radnici su popadali sa skela, a ništa bolja situacija nije ni kod nas u Srpskoj – kazala je Vrabičićeva i dodala da treba sankcionisati i radnika kojem je obezbijeđena oprema, ali je on ne koristi.
Ističe da bi nenajavljenim posjetama inspektori sigurno otkrili mnogo više propusta.
Predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS Dragutin Škrebić kaže da je Zakon o radu preobiman i nekoristan, te da ima mnoštvo mjera od kojih koristi nemaju ni radnici ni poslodavci.
– Imamo evropske zakone, a afričke uslove za rad. Procjenu rizika na radnom mjestu moramo obnavljati svake tri godine, ali ako ne mijenjamo tehnološki proces, to ni radniku ni poslodavcu ništa ne znači, a platićemo kaznu dođe li inspektor u kontrolu – rekao je Škrebić i dodao da je neshvatljivo da je povreda na putu od kuće do firme okarakterisana kao povreda na radu i da poslodavac u tom slučaju plaća cijeli iznos bolovanja.
Rad na crno
Inspektori su za šest mjeseci ove godine po osnovu ugovora o radu kontrolisali 7.650 radnika, od čega njih 310 nije imalo zaključen ugovor o radu i nisu bili prijavljeni na obavezne vidove osiguranja.
– Angažovanje radnika na crno najčešće je prisutno u oblastima ugostiteljstva, trgovine, eksploatacije i prerade drveta i uslužnim djelatnostima – naveli su u Inspektoratu. Glas Srpske