ZAGREB – Svjetska banka zadržala je procjenu rasta hrvatske privrede u ovoj godini na 2,9 posto, a povećala procjene za iduće godine na prosječno 2,7 posto, zahvaljujući ličnoj potrošnji, izvozu i snažnim turističkim rezultatima. 
Ta financijska institucija procjenjuje da će u idućoj godini hrvatski bruto domaći proizvod (BDP) porasti za 2,6, a u 2019. godini za 2,8 posto, dok je u junskim procjenama očekivala rast hrvatskog BDP-a u 2018. za 2,5, a u 2019. za 2,6 posto.
“Očekuje se da će lična potrošnja ostati robusna, odražavajući fiskalno ublažavanje, oporavak tržišta rada i povećanje povjerenja potrošača”, navodi se u izvještaju Svjetske banke pod nazivom “Migracija i mobilnost”, objavljenom prošle sedmice, a u kojemu su ažurirane privredne procjene za evropske i zemlje srednje Azije.
Ističe se i da je izvoz roba ključan u podsticanju rasta, pri čemu se firme dodatno integrišu u tržište Evropske unije, a inostrana potražnja glavnih trgovinskih partnera jača.
Ulaganja će se intenzivirati, zahvaljujući apsorpciji sredstava iz EU fondova, posebno javne investicije u infrastrukturu, navodi se u izvještaju.
Analitičari te banke očekuju da će se u ovoj godini fiskalni deficit povećati na 1,3 posto zbog poreskog rasterećenja i opuštanja potrošnje.
Podstaknut rastom ekonomije, deficit bi nakon toga u 2018. i 2019. trebao pasti na prosječno 1,0 posto, što bi dovelo do daljnjeg postupnog smanjenja udjela javnog duga na 76,4 posto BDP-a u 2019. godini.
Pozitivan razvoj situacije na tržištu rada, pri čemu bi ILO stopa nezaposlenosti do 2019. trebala pasti ispod 10 posto, trebao bi podržati rast raspoloživog dohotka.
A nastavak oporavka privrede podržaće dalji pad nezaposlenosti, pa Svjetska banka očekuje da će tzv. apsolutna stopa siromaštva i dalje padati te u 2019. godini iznositi 4,9 posto. Svjetska banka poručuje i da su rizici po ekonomiju umjereni.
“Iako su fiskalni rezultati bolji od očekivanja, nova fiskalna ekspanzija i neizvjesnost u vezi domaće politike povećavaju rizike od usporavanja tempa strukturnih reformi i postizanja održivosti javnog duga”, navodi se u izvještaju Svjetske banke.
Dodaje se da rizike predstavljaju i još uvijek visok nivo zaduženosti privatnog sektora, problemi u Agrokoru, te da Hrvatska ove i idućih godina treba refinansirati znatan dio javnog duga.
“Kreditni rejting države ostaje i dalje špekulativni, ali izgledi su poboljšani, što upućuje na to da bi ubrzanje tempa konsolidacije i strukturnih reformi (poslovnog okruženja, regulatornih reformi) moglo dovesti do poboljšanje rejtinga”, navodi se u izvještaju Svjetske banke. Hina