MILOČER, Regulatori tržišta kapitala Srbije, Hrvatske, Crne Gore i Bosne i Hercegovine dogovorili su se danas u Miločeru da do kraja godine potpišu Pismo o namjeri, kojim bi se formalizovala težnja da se formira regionalno tržišta kapitala.
Milko Štimac, predsjednik Komisije za hartije od vrijednosti Srbije rekao je da će tim dokumentom biti formalno-pravno utvrđen cilj.
“Pismo o namjeri je obavezujuće u mjeri u kojoj može da se sprovede. Njegova sadržina neće zadirati u suverenitet zemalja, niti njihove nadležnosti. Taj dokument, koji bi trebalo da potpišu regulatori, pokazali bismo nadležnim ministarstvima, skupštinskim odborima i tražili njihovu saglasnost za realizaciju projekta”, rekao je Štimac za Emg.rs, nakon regionalne konferencije “Stvaranje uslova za formiranje regionalnog tržišta kapitala” u Miločeru.
Učesnici konferencije ocijenili su da je formiranje regionalnog tržišta neophodno.
“Ukoliko nacionalne berze nisu već podigle tržište, one nemaju potencijal za rast. Što veće tržište, to bolje. Penzijski fondovi i osiguravajuća društva imaju, na primjer, skučen portfolio i nemaju u šta da ulažu. Formiranjem regionalnog tržišta kapitala ljudi koji su uplatili novac u fondove mogli bi se nadati da će dobiti više”, objasno je Štimac i dodao da je “takav korak toliko logičan da ne vidi ko bi mu se protivio”.
Dzafer Alibegović, predsjednik Komisije za hartije od vrijednosti Bosne i Hercegovine slaže se da projekat stvaranje regionalnog tržišta kapitala nema alternativu.
“Zavaravamo se ukoliko mislimo da smo pred momentom odluke. Nacionalna tržišta ne mogu opstati i njihov vek trajanja je određen, odnosno ona će postati potpuno irelevantna”, rekao je Alibegović za Egm.rs.
Prema njegovim riječima, projekat moze biti realizovan za godinu dana, ukoliko dobije političku podršku.
Ivo Šulenta, član Uprave Hrvatske agencije za nadzor finansijskih usluga misli da nema značajnijih prepreka za formiranje regionalne berze, na kojoj bi bile listirane akcije najznačajnijih preduzeća u regionu.
“Na taj način bismo najmanje udvostručili promet i postali značajnije i atraktivnije tržište na mapi investitora”, uvjeren je Šulenta.
Pojedini učesnici današnje konferencije su, ipak, imali dozu rezerve kada se radi o političkoj podršci ovakvom projektu, a ona je neophodna zbog toga što propisi i zakoni, kojima se uređuje ova oblast, moraju biti harmonizovani.
Jedan od najvažnijih poteza, prema riječima učesnika, je omogućavanje slobodnog protoka kapitala, što je regulisano Zakonom o deviznom poslovanju.
Zoran Đikanović, predsednik Komisije za hartije od vrijednosti Crne Gore najveće prepreke upravo vidi na strani politike.
“Naša tržišta su dosta koncipirana kao nacionalna. Prva prepreka je kako izgubiti dio nacionalnog ponosa, što je potpuno irelevantno za tržište kapitala. Mislim da političari neće biti baš oduševljeni ovom idejom”, kazao je on za Emg.rs.