BANJALUKA, Izgradnja gasovoda “Južni tok” je od strateškog značaja i za BiH i za Mađarsku zbog činjenice da garantuje energetsku bezbjednost koja je u globalnom svijetu postala ključni faktor, kazao je Žolt Nemet, državni sekretar u Ministarstvu spoljnih poslova Mađarske.
Nemet, koji je juče razgovarao sa bh. zvaničnicima u Sarajevu, a danas u Banjaluci treba da se sastane sa predsjednikom RS Miloradom Dodikom, kazao je za “Nezavisne” da BiH nema alternativu integraciji u Evropsku uniju.
Gospodine Nemet, koji su motivi Vašeg dolaska u BiH i osnovne teme o kojima ćete razgovarati sa zvaničnicima u Sarajevu i Banjaluci?
NEMET: Fokus moje posjete BiH je razvoj bilateralnih odnosa između vaše zemlje i Mađarske, i u okviru toga, što je posebno važno, i podržavanje ulaska vaše zemlje u Evropsku uniju. Po mom mišljenju, ne postoji alternativa za integraciju BiH, kao što nije bilo ni u slučaju sa Mađarskom. Mi smo spremni da vam pružimo svu potrebnu pomoć i podršku na putu ka članstvu u EU i ujedno lokalnim političkim liderima skrenuti pažnju na činjenicu da je, u tom pogledu, bez konsenzusa teško doći do ikakvog napretka. Važno je napomenuti da između Mađarske i BiH nema neriješenih pitanja, što i dalje jača niti prijateljstva između dvije države. Želim da istaknem da je u julu ove godine Budimpešta u Podgorici potpisala međunarodni sporazum, u kojem smo izrazili našu spremnost da pomognemo Crnoj Gori u procesu pristupanja EU. Mađarska je spremna da zaključi isti sporazum o specijalnim odnosima sa BiH, ali ova zemlja mora ispuniti uslove propisane od strane Brisela.
Kako komentarišete zastoj u sprovođenju reformi i evrointegracija koji je prisutan u BiH već duži period?
NEMET: Pristupanje EU je politički i društveni konsenzus u BiH, ali, nažalost, zbog borbi u unutrašnjoj politici, suština toga se ne vidi. Jasno je da uključivanje u integracije leži u rukama lokalnih elita. Neshvatljivo nam je da politički lideri jednoglasno podržavaju pristup, a da uslovi da se krene naprijed ne mogu biti definisani od strane Brisela. Vjerujem da proces integracije nije samo rezultat punopravnog članstva, nego da je to i put koji vodi do početka reformi, kao rezultat višeg nivoa vladavine prava, ekonomskog razvoja, i kao rezultat prosperiteta. BiH, bez obzira na etničku pripadnost, zajednički je zainteresovana za pristupanje, ali neophodno je da demokratskim principima izabrani predstavnici rade zajedno. Izuzetno je važno da birači mogu izraziti svoja očekivanja prema političkoj eliti, što je veoma bitan dio demokratije. Politička elita je dužna preduzeti zajedničke korake, a lične interese ostaviti po strani.
Kakva su iskustva Mađarske sa članstvom u Evropskoj uniji i na koji način možete pomoći BiH da ubrza svoj put ka EU?
NEMET: Članstvo u EU ima mnogo prednosti, ali u isto vrijeme i mnogo izazova. Sloboda je zajamčena u EU, zahvaljujući uslugama rada i slobodnom kretanju robe, stvaraju se uslovi za ekonomski napredak, sa druge strane, učenje je složen proces u kojem inicijativa pojedinaca u nekim segmentima igra važnu ulogu. Važno je napomenuti da građani EU bez zaustavljanja na granici mogu putovati od Helsinkija do Lisabona. Članstvo u EU ne znači kompletno odricanje, jer države članice imaju mogućnost zadržavanja svojih nacionalnih vrijednosti, što naša zemllja i čini. Budimpešta je spremna sa konkretnim projektima i stručnjacima pomoći BiH u njenom pristupanju, kao na primjer obukom lokalnih službenika iz oblasti pravosuđa i unutrašnjih poslova. Pored toga, nastaviće se održavanje pregovora u cilju jačanja odnosa između parlamenata dviju država, što je u srcu zakonodavnih tijela ključna uloga EU integracije.
Dvije ključne ekonomske i infrastrukturne stvari koje će na neki način povezati BiH i Mađarsku su izgradnja panevropskog koridora 5c na pravcu Budimpešta – Osijek – Sarajevo – Ploče, te predstojeća izgradnja gasovoda “Južni tok”. Koliki je značaj ova dva projekta za obje zemlje?
NEMET: Izgradnja koridora 5c je i za BiH i za Mađarsku od nesumnjivog interesa. Završetkom Panevropskog bazena još intenzivnije će biti saobraćajne veze između dvije države. Radna snaga, usluge i promet roba će se kretati lakše i brže, što bi sa sobom trebalo da donese i ekonomski rast i konkurentnost. Mislim da je važno napomenuti i značaj investicija u turizam, što bi dovelo do bližih bilatelarnih odnosa dviju zemalja. Mađarska je završila dio koridora 5c za koji je bila zadužena, Hrvatska je ostvarila značajan napredak u tom pogledu. Želimo da i BiH, takođe, ubrza izgradnju koridora 5c u svom lokalnom bazenu. Poseban značaj za našu zemlju da se i prema Ukrajini, Srbiji i Hrvatskoj izgradi kompletna mreža, što bi praktično Mađarsku uključilo u ekonomsku i trgovinsku cirkulaciju centralne Evrope. Značaj “Južnog toka” leži u činjenici da je energetska bezbjednost time zagarantovana, a ona je u globalnom svijetu, u posljednje vrijeme, postala ključni faktor. Za zemlje koje imaju potrebu za velikim uvozom energenata, kao što su BiH i Mađarska, gasovod “Južni tok” je predviđen i izgrađen za njihovo snabdijevanje. Uvjeren sam da je izgradnja gasovoda “Južni tok” od strateškog značaja za obje zemlje.
Mađarska može bez MMF-a
Mediji u BiH dosta prate političku i ekonomsku situaciju u Mađarskoj, posebno odbijanje premijera Viktora Orbana da ispuni listu uslova koje u zamjenu za finansijsku pomoć postavljaju EU i Međunarodni monetarni fond. Zbog čega je Vlada u Budimpešti zauzela tako oštar kurs prema Briselu i MMF-u?
NEMET: Mađarska, zbog svojih ekonomskih problema, ne treba dogovor sa MMF-om. Mi čvrsto stojimo na svojim nogama, svoje probleme sa sopstvenim resursima možemo sami riješiti, kao što je jedan pregovarač Evropske unije i priznao. Mađarskoj je, zapravo, zbog problema u EU potreban dogovor, čak predostrožnosti radi sporazum o kreditu. Razlog dogovora sa MMF-om je da zaštiti Evropu od ove uznemirujuće bolesti, da zaštiti sebe od krize koju mi nismo prouzrokovali i koju ni danas ne držimo u životu. Nezavisne novine
